Tužilaštvo BiH podiglo je 11. avgusta optužnicu protiv predjsednika Republike Srpske BiH Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita. Prema “nametnutom zakonu” nepoštivanje odluka “visokog predstavnika” može se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, piše ruski portal m.36on.ru.
Kako navodu ruski mediji, očigledno, ova optužba je odgovor na Dodikov postupak početkom jula. Tada je Dodik podnio prijavu za krivični postupak protiv Šmita Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, jer se, prema njegovim riječima, “samovoljno bavio poslovima visokog predstavnika”.
– Šmit je prije toga 1. jula, svojom odlukom, pokušao da poništi zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, prema kojima je Srpska odbijala da ispoštuje odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Šmit je izmijenio i Krivični zakon BiH kako bi nepoštivanje odluka visokog predstavnika proglasilo krivičnim djelom, za koje je predviđena realna kazna zatvora, kao i razrješenje sa funkcije. Okružno tužilaštvo prihvatilo je 17. jula u postupak predmet protiv Šmita po članu 310. i 313. Krivičnog zakona Republike. Njemački političar je optužen da se lažno predstavljao kao službeno lice i nezakonito koristio relevantna ovlašćenja, čime je nanio štetu Republici Srpskoj – navodi se u kolumni ruskog portala m.36on.ru.
Srbi su prestali da priznaju ovlašćenja visokog predstavnika u julu 2021. Prije dvije godine, tadašnji potpredsjednik Valentin Incko, koji je napustio funkciju, donio je jednostranu odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH, navodi ruski portal.
U kolumni dalje ističu da su Rusija i Kina su u julu 2021. godine podnijele Savjetu bezbjednosti UN-a rezoluciju o ukidanju mjesta visokog predstavnika UN-a za BiH u ljeto 2022. godine.
U dokumentu je potreba za ukidanjem pozicije argumentovana činjenicom da je ona uvedena odmah nakon rata Dejtonskim sporazumom da bi se stabilizovala situacija, ali sada više nije potrebna i više je destabilizujući i kontraproduktivan faktor koji ograničava nezavisnost BiH, koja je sposobna da sama odlučuje o svojoj sudbini.
Međutim, još tri stalne članice Savjeta bezbjednosti UN (SAD, Velika Britanija i Francuska) i 10 privremenih članica nisu uspjele da usvoje rezoluciju – jednostavno uzdržanjem od glasanja. Podnošenjem rezolucije Savjetu bezbednosti UN, Rusija i Kina su sebi postavile za cilj prevazilaženje krize u vezi sa imenovanjem novog visokog predstavnika – da smjeni Incka. Kandidatura Kristijana Šmita kategorički nije odgovarala Republici Srpskoj, ne zato što je loš čovjek, već zato što se sama po sebi nije zadovoljila produženjem mandata OHR. Ruska Federacija i Kina predložile su kompromisnu opciju – produženje ovlašćenja potpredsjednice UN za BiH do 31. jula 2022. godine, a potom i likvidaciju te funkcije”, navodi se u kolumni.
Kako piše m.36on.ru, funkcija visokog predstavnika UN-a za BiH uvedena je radi implementacije Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine – na sastancima Savjeta za implementaciju mira u Bon-Petersburgu i Madridu. Savjet je 27. februara 2007. godine odlučilo da prekine mandat visokog predstavnika od 30. juna 2008. godine. Međutim, u februaru 2008. godine odlučeno je da se mandat produži na neodređeno vrijeme. Ambasadori zemalja Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira za BiH su 27. maja 2021. godine odlučili da imenuju Kristijana Šmita za visokog predstavnika bez saglasnosti Rusije (člana komiteta i jednog od garanti implementacije Dejtonskog ugovora) i Republike Srpske.
RTRS (Foto: arhiva)