Prema njegovim riječima, rukovodstvu Rusije tada je bilo jasno da, ukoliko ne bude kontrole nad situacijom, neće biti više šanse za očuvanje zemlje.
“Odlučio sam – nema drugog izbora već da se ide do kraja. Nije bilo moguće učiniti ništa drugo osim gušenja tog terorizma, nije bio moguć dogovor”, rekao je Putin u intervjuu za film “Predsjednik” koji je danas emitovan na TV “Rusija 1”.
Predsjednik Rusije kaže da su ruske specijalne službe u jednoj prilici registrovale direktne kontakte ekstremista sa Sjevernog Kavkaza i predstavnika specijalnih službi SAD u Azerbejdžanu, te da je upozorio SAD na kontakte sa teroristima, ali da one nisu poslušale.
“Rekao sam tadašnjem predsjedniku SAD i on mi je odgovorio – izvinite na izrazu, da će ih rasturiti, a za 10 dana moji potčinjeni, šefovi FSB dobili su od kolega iz Vašingtona pismo: `Podržavali smo i podržavaćemo odnose sa svim opozicionim snagama u Rusiji. Smatramo da imamo pravo da to radimo i radićemo to ubuduće”, rekao je Putin.
On ističe da nikada i nigdje ne treba čak ni pokušavati upotrebljavati teroriste “da biste riješili svoje trenutne političke ili čak geopolitičke zadatke”. “Kada ih podržite na jednom mjestu, oni će podići glavu na drugom i obavezno udariti po onom ko ih je juče podržavao”, kaže Putin.
“Neko je tamo, posebno u specijalnim službama zapadnih zemalja, smatrao da će im, ako neko ide na destabilizaciju njihovog glavnog geopolitičkog suparnika, a takva je, kako sada shvatamo, u njihovoj svijesti uvijek bila Rusija, to u cjelini biti od koristi. Ispostavilo se kao pogrešno”, rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, zapadne zemlje su poslije raspada SSSR trebalo da shvate da Rusija ima svoje geopolitičke interese i da je neophodno da se oni uvažavaju.
Ističući da su Sovjeti gajili iluzije o ukidanju ideoloških razlika sa zapadnim zemljama, Putin je rekao da je “potrebno uvažavanje u međusobnim odnosima, te traženje ravnoteže i uzajamno prihvatljivih rješenja”.
Putin je kao najteže trenutke na čelu države naveo terorističke napade 2004. u školi u Sjevernoj Osetiji kada je poginulo 335 osoba od kojih 186 đaka-talaca i u moskovskom pozorištu 2002. godine kada je, prema zvaničnim podacima, poginulo 130 talaca.
Putin je rekao i da nije izgubio veze sa realnošću i da sasvim može da zamisli život bez dužnosti predsjednika, ističući da je za šefa države izuzetno važno da zadrži vezu sa “običnim” ljudima.
On je naglasio da sa stanovništvom komunicira ne zato što mu trebaju alternativni izvori informacija, već zato što se osjeća dijelom naroda.
Vladimir Putin je prvi put na mjesto šefa države stupio 2000. godine kao vršilac dužnosti po ostavci Borisa Jeljcina, da bi u martu iste godine bio izabran za predsjednika.
Poslije četiri godine na redovnim izborima Putin je reizabran, a od 2008. do 2012. bio je na čelu vlade, da bi u martu 2012. godine ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima i 7. maja preuzeo dužnost.