Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, ponovo je boravio u Berlinu. Sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao je najviše o Kosovu, ali rješenja tog problema za sada očigledno – nisu za javnost.
Posljednji put kada je neki od državnika iz jugoistočne Evrope toliko često pojsećivao Njemačku, bilo je 2005. Tada je tadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader lobirajući za ulazak svoje zemlje u Evropsku uniju gotovo jednom mjesečno posjećivao Njemačku. Rezultat je poznat, ali put je bio dug i trnovit.
Pred sličnim zadatkom – ali tu i prestaju sve paralele – nalazi se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je ove godine doduše tek dva puta posetio njemačku kanclelarku Angelu Merkel, ali godina je mlada i rekord je još uvijek moguće oboriti. Prepreka koja je Hrvatskoj tada stajala na putu zvala se Slovenija, Srbija ima problem koji se zove Kosovo.
Teške i bolne odluke
I to i jeste bila glava tema razgovora dvoje državnika u Uredu kancelarke ovog petka 13.4. Povod za intenziviranje diplomatskih aktivnosti Srbije je jasan: normalizacija stanja na Kosovu nakon nemilih događaja u Mitrovici vezanih za hapšenje Marka Đurića (koji se inače u Berlinu nalazio u Vučićevoj pratnji) i zapinjanje na polju ostvarenja tačaka dogovornih u okviru Briselskog sporazuma.
I Merkelova i Vučić su, uoči samog radnog ručka, dali izjave iz kojih se nije mnogo toga moglo zaključiti. Bilo je riječi o dobrim političkim i ekonomskim odnosima. Ovo potonje posebno je isticao predsjednik Srbije ponavljajući da trgovinska razmjena s Njemačkom nikada nije bila bolja, te da i dalje stalno raste.
Merkelova je pak istakla da s Vučićem govori, ne samo kao kancelarka Njemačke, već da se čitava problematika rješava u sklopu Evropske unije, pri čemu je spomenula ulogu Bugarske kao predsjedavajuće EU. Vučić je dodao da je Angela Merkel zaslužna za to što “nije bilo još više kriza nego što ih je ionako bilo” i još jednom je – nakon dramatične pauze – primijetio da u sklopu procesa približavanja Evropskoj uniji Srbija morati da donese brojne “teške i bolne odluke”. Tada se oboje državnika povuklo na radni ručak koji je trajao više od sat vremena.
Komplikovanije od očekivanog
Nakon toga je predsjednik Srbije izašao pred predstavnike medija iz Srbije (i DW), a njegovo dvadesetominutno izlaganje pred novinarima moglo bi se svesti na zaključak: Angela Merkel ima puno poštovanje i mnogo razumjevanja za Srbiju, i Njemačka je spremna da pomogne. Šta je konkretno dogovoreno oko rešenja kosovskog spora – to nije rečeno. Vučić je naglasio samo toliko da je njemačkoj kancelaki “izuzetno stalo” do toga da se situacija na Kosovu ne zaoštrava i da se izbjegnu sve moguće provokacije. I uvijek iznova se vraćao na njemačke investicije i polaganje kamena-temeljca za “velelepnu” Simensovu fabriku u Kragujevcu.
Od četiri poglavlja o kojima se, kako je rekao predsjednik Srbije, razgovaralo u uredu kancelarke – bilateralnim odnosima, stanju u regionu, međunarodnoj situaciji i Kosovu – najviše se naravno razgovaralo o ovom posljednjem. „Mi smo spremni na kompromis kada je Kosovo u pitanju, ali kao što znate za kompromis je potrebno dvoje”, ustvrdio je Vučić. On je zaključio da je nekada vjerovao da Beograd i Priština mogu da se dogovore sami, ali da je u međuvremenu shvatio da treba uskladiti interese mnogih, što stvar čini “još komplikovanijom”. Na kraju je objasnio da će na samitu EU-Zapadni Balkan za nešto više od mjesec dana u Sofiji, uprkos prisustvu predstavnika Kosova, “Srbija ipak biti prisutna”.
Kosovo, ali i jačanje pravne države i slobode medija
S njemačke strane se do petka popodne nije moglo previše saznati o današnjoj pojseti, osim onih nekoliko uobičajenih rečenica koje je Merkelova izjavila uoči susreta. Čak ni na redovnoj konferenciji za medije portparol vlade Štefen Zajbert nije htio da kaže ništa na tu temu.
Malo rečitiji je bio predsjednik parlamentarne grupe Jugoistočna Evropa Štefan Albani iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koji je za DW jasno rekao da je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine preduslov za dalji napredak Srbije ka Evropskoj uniji.
“Po svaku cijenu, kao jedan od uslova za približavanje Srbije Evropskoj uniji, ostaju dobri odnosi Srbije sa Kosovom”, rekao je Albani za DW. No da ne bi sve ostalo samo na Kosovu, on je istovremeno kao uslove naveo i “dalje napore”, Beograda na polju jačanja pravne države i slobode medija. “Na svim tim područjima”, rekao je Albani,”Srbiju želimo da, kao jaki partner, i dalje podržavamo”.
(NN/dojčevele.com)