Sastanče i pregovaraju, a priča se da bi mogli da sprovedu i referendum koji je najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Ali, o tom potom.
Na sjednici RIK, koja je održana prije dva dana, to nije utvrđeno. A u Zapisniku, koji su, nakon iste te sjednice, objavili pojedini mediji, navedeno je, između ostalog, da RIK radi u punom kapacitetu i da je Oliver Blagojević izričit da će ostati na čelu Komisije.
Ipak, ako je suditi po izjavi koju je dao za Srpskainfo, to možda i nije tako.
-Mi smo u mandatu dok nas ne razriješi nadležni organ i to je sve što mogu da kažem. Mi ne odlučujemo o našem mandatu – rekao je Blagojević, odgovarajući na naše pitanje da li ostaje na čelu RIK.
Da priča bude još zamršenija, a apsurd bude još veći, u junu je, na zvaničnoj stranici NS RS osvanuo i konkurs za nove članove RIK, koji je, u međuvremenu, poništio Ustavni sud BiH.
Ustavni sud BiH je, podsjećanja radi, van snage stavio i pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, i to one koji se odnose na pojedine zadatke RIK.
“Gdje je stalo”
Javnost zbunjena, zbunjena i struka. Pravnik Milko Grmuša pita da li su članovi RIK uopšte podnijeli ostavke, i ako jesu, da li su neopozivi.
-Znamo da su, prema inicijativi Vlade Republike Srpske iz juna 2024. godine, članovi RIK podnijeli ostavke. Te ostavke je, prema onome što smo mogli da vidimo u medijima, odbio predsjednik Narodne skupštine. Postavlja se odmah pitanje kako je moguće da Vlada, u kojoj participira i stranka predsjednika Narodne skupštine, traži da članovi RIK podnesu ostavke, a da, onda, te ostavke, budu odbijene!? Prvo pravno pitanje u ovoj situaciji jeste da li su ti ljudi uopšte podnijeli ostavke. Ako jesu, da li su neopozivi? Da li je moguće da predsjednik Skupštine lično odbije neopozivu ostavku? To mi nije jasno. Imali smo, u međuvremenu, i konkurs za izbor novih članova RIK i postavlja se pitanje: gdje je stalo!? Zbog čega Komisija za izbor imenovanja nije okončala tu proceduru, šta je čekala? Šta dan danas čeka – upitao je Grmuša.
On smatra da je namjerno stvorena konfuzija kako bi se izbjegle odgovornosti.
–Unutar sistema vlasti postoje ogromne pukotine, koje su sada vidljive i golim okom – kategoričan je Grmuša.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević kaže da je, u ovoj situaciji, od važnosti ono što je propisano relevantnim ustavnim i zakonskim odredbama u Republici Srpskoj, a to je da Republičku izbornu komisiju Republike Srpske, njene članove, imenuje i razrješava Narodna skupština Republike Srpske.
-Stoga, ne može nijedan pojedinac, pa makar to bio i predsjednik Narodne skupštine, da odlučuje o tome da li prihvata ili ne prihvata ostavke koje su podnijeli članovi RIK na te svoje funkcije, već to može samo da uradi Narodna skupština. Osim toga, ako je RIK juče održala sjednicu, onda se tu postavlja jedno pitanje: da li su ti članovi, koji su podnijeli ostavke, prije održavanja jučerašnje sjednice RIK, povukli te svoje ostavke, jer ako nisu, onda nisu imali pravo da održe tu sjednicu, niti da bilo šta raspravljaju. To ponašanje nije ni etički ispravno – kaže Blagojević.
Republika izborna komisija, objašanjava, ima nadležnosti propisane Izbornim zakonom BiH i Izbornim zakonom Republike Srpske.
-To je preduzimanje radnji i donošenje odluka u granicama nadležnosti RIK, propisanih Izbornim zakonom BiH i Izbornim zakonom Republike Srpske. Te nadležnosti se tiču izbora za institucije vlasti na nivou BiH i Republike Srpske i gradova i opština u Republici Srpskoj. Na ovo ukazujem zbog toga što se referendum, u pravilu, ne održava od strane Republičke izborne komisije, već od strane Republičke referendumske komisije, tako da bi, u slučaju da raspiše referendum o bilo kojem pitanju iz svoje nadležnosti, NS RS mogla da donese odluku o obrazovanju posebne referendumske komisije Republike Srpske – navodi Blagojević.
Neustavna odluka
Kaže da bi, u slučaju da NS RS raspiše referendum o pravosnažnoj presudi Suda BiH u predmetu Milorad Dodik ili o odluci CIK o prestanku mandata Miloradu Dodiku, takva odluka o takvom referendumu bila neustavna, jer nije u nadležnosti Narodne skupštine da odlučuje i da raspravlja o pravosnažnim presudama sudova ili o odlukama Centralne izborne komisije.
-Ako i dođe do takvog referenduma, Narodna skupština bi za njegovo sprovođenje mogla, via facti, da formira posebnu Republičku referendumsku komisiju. Mada će, kako god, takav referendum, a time i odluka o referendumskoj komisiji, biti suprotne Ustavu Republike Srpske, a i Ustavu BiH – ističe Blagojević.
Kada je riječ o konkursu za izbor članova RIK, Blagojević podsjeća da je, na sjednici održanoj 19. 9. 2024. godine, Ustavni sud BiH donio odluku kojom je proglasio neustavnim i stavio u cijelosti van snage Izborni zakon Republike Srpske, na koji se, kao osnov, nakon toga i uprkos toj odluci, ipak poziva Komisija za izbor i imenovanje NS RS.
-Takva odluka je, ne samo suprotna navedenoj odluci Ustavog suda BiH, već može biti i razlog za krivično gonjenje članova Komisije NS RS za izbor i imenovanje zbog krivičnog djela neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH, propisanog članom 239. Krivičnog zakona BiH – objašnjava Blagojević.