Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nije uspostavila jednoobrazan i transparentan sistem carinjenja polovnih vozila, što stvara sumnje u mogućnost zloupotreba i velika je vjerovatnoća da će se za isto polovno vozilo u različitim carinskim ispostavama utvrditi različita visina uvoznih dažbina.
Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka o temi “Utvrđivanje carinske vrijednosti korištenih motornih vozila”, koju je uradila Kancelarija za reviziju institucija BiH, a u kojoj se navodi i to da neujednačene prakse utvrđivanja carinske vrijednosti vozila ostavljaju prostor za sumnju u nezakonit rad carinske službe, odnosno ostavlja mogućnost da u postupku budu oštećeni ili budžet ili građanin.
Inače, carina na putnička vozila s potvrđenim EU porijeklom je nula odsto, dok se na vozila bez tog porijekla obračunava carina od 15 odsto, a nakon što se na to vozilo obračuna carina, dodatno se obračuna i PDV od 17 odsto i na taj način se utvrđuju dažbine koje se plaćaju prilikom uvoza. U suštini, od cijene vozila koje se uvozi zavisi i visina dažbine koja se plaća, a kako su naveli revizori, u interesu uvoznika je da ta fakturna cijena bude što manja, što sa druge strane utiče na prihode u budžetu. Carinska vrijednost vozila može se utvrditi na tri načina. Prvi je da se ona utvrdi na osnovu dostavljenog računa, drugi da se u evidencijama UIO provjeri da li je bilo carinjenja istog ili sličnog vozila te da se ona uzme kao osnova i treća je da se cijena utvrdi preko kataloga cijena motornih vozila.
“U slučaju uredne dokumentacije, nijedna carinska ispostava neće dovoditi u pitanje fakturu u kojoj je vrijednost vozila pet odsto niža od testne vrijednosti, međutim u pojedinim ispostavama odstupanja koja se tolerišu mogu biti i do 20 odsto za fizička i 50 odsto za pravna lica”, naveli su revizori.
O kolikim odstupanjima se radi prilikom carinjenja vozila, najbolje se vidi na kontroli uvoza 14.353 vozila od juna do avgusta 2015. godine, gdje su revizori utvrdili da je u Regionalnom centru Banjaluka čak 77 odsto vozila carinjeno po cijenama nižim od kataloške, dok je recimo u Regionalnom centru u Sarajevu tek 30 odsto vozila ocarinjeno na cijenu ispod kataloške.
“Zbog različitih kriterijuma na osnovu kojih se utvrđuje carinska vrijednost korištenih vozila došlo se u situaciju da su pojedine carinske ispostave ‘povoljnije’ za uvoz korištenih vozila”, istakli su revizori, naglašavajući i to da je u periodu oktobar-decembar 2017. godine 84 odsto uvezenih vozila carinjeno po vrijednostima nižim od kataloške.
Zanimljivo je i to da se pravnim licima tolerišu veća odstupanja od testne vrijednosti vozila nego fizičkim licima, a u pojedinim slučajevima cijene odstupaju i do 50 odsto, što carinici pravdaju činjenicom da pravna lica mogu postići bolje cijene prilikom kupovine vozila.
U periodu od 2015. do maja prošle godine u BiH je uvezena ukupno 190,1 hiljada polovnih vozila ili u prosjeku oko 55.000 godišnje, a ukupno je po tom osnovu naplaćeno 248,29 miliona KM. Prihodi od carine i PDV-a na uvoz polovnih vozila su u porastu, iako se ukupan broj vozila koji se uvoze nije povećavao.
“Porastu prihoda od uvoza korištenih motornih vozila najviše je doprinijela činjenica što određeni evropski proizvođači vozila više ne žele potvrditi porijeklo za polovna motorna vozila koja su proizveli”, navodi se u izvještaju.
U UIO BiH kažu da su imali primjedbe na nacrt ovog izvještaja o reviziji te da su prethodnih godina poštovali sve preporuke revizora.
“Tako će biti i ovaj put. Pored revizije, imamo i internu reviziju, koja takođe radi na unapređenju postupaka. UIO će, kao i prethodnih godina, ispoštovati preporuke revizora”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO.
Za nepravilnosti u postupku carinjenja u posljednje tri godine pokrenuto je 11 disciplinskih postupaka protiv zaposlenih u UIO.
Utvrđivanje carinske vrijednosti vozila
- Na osnovu dostavljenog računa.
- Da se u evidencijama UIO provjeri da li je bilo carinjenje istog ili sličnog vozila te da se ona uzme kao osnova.
- Da se cijena utvrdi preko kataloga cijena motornih vozila.
Broj polovnih vozila (u hiljadama) | 2015. | 2016. | 2017. | I-V 2018. |
58,1 | 51,2 | 55,4 | 25,4 | |
Naplaćeno dažbina (u milionima) | 59,88 | 66,08 | 85,28 | 37,05 |
Ukupno vozila | 190,1 hiljada |
Ukupno naplaćeno | 248,29 miliona KM |
Izvor: NN/ Uroš Vukić