Od posljednjeg sastanka strukturalnog dijaloga o pravosuđu prošlo je više od sedam mjeseci, a još nema odgovora na pitanje kada će, i da li će, biti održana naredna runda.
Naime, predstavnici različitih ministarstava pravde u BiH su posljednjih mjeseci više puta javno najavljivali skori nastavak dijaloga, međutim, na tom planu ništa nije urađeno. S obzirom na to da domaće vlasti nisu dosad uspjele pružiti adekvatan odgovor na pitanje kada će uopšte biti nastavljeni razgovori o reformi pravosuđa, obratili smo se s istim pitanjem Delegaciji EU.
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, je rekla da je na posljednjem sastanku u junu EU dala svim predstavnicima u procesu jasne smjernice o tome kako riješiti otvoreno pitanje Nacrta zakona o sudovima BiH u skladu s Ugovorom o funkcionisanju EU, kako bi se, kako je istakla, uklonio jedan od izvora neefikasnosti pravosuđa u BiH, koji se odnosi na definisanje krivične nadležnosti.
“Na relevantnim je vlastima na svim nivoima da ulože istinske, zajedničke napore, pod vođstvom Ministarstva pravde BiH u ulozi kopredsjedavajućeg u strukturisanom dijalogu u pravosuđu, postignu dogovor o nacrtu zakona u skladu s pomenutim evropskim standardima i da osiguraju da su isti ispoštovani u nacrtu ovog zakona”, navela je ona.
Evropska komisija, kako je dodala, stoji na raspolaganju za pregled konačnog nacrta, prije prosljeđivanja u zakonodavnu proceduru.
“Što se tiče drugih pitanja o kojima se razgovaralo u okviru strukturisanog dijaloga, a posebice Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te revizije Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Evropska komisija pomno prati sva dešavanja i očekuje od relevantnih vlasti da postupe u skladu s postojećim preporukama i zaključcima”, navela je ona.
Jedino što se na ovom pitanju pokrenulo jeste usvajanje Akcionog plana za suzbijanje korupcije od strane Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, a na veliki pritisak predstavnika EU i SAD.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla (FGT) i bivši sudija i tužilac, smatra da je teško očekivati bilo kakav napredak u okviru strukturalnog dijaloga jer je ovo izborna godina, kao i zbog toga, kako kaže, što su političke strukture spremne da blokiraju bilo kakav napredak ka pravnoj i uređenoj državi.
“FGT će posebno insistirati da tokom pristupnih pregovora poglavlja 23 i 34, koja se odnose na vladavinu prava, budu otvorena prva i vjerujemo da će EU upravo insistirati na tome”, rekao je Šehić. Ukazao je i na konferenciju o reformi pravosuđa u Banjaluci u organizaciji Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, EU i SAD, ističući da će izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku, sam Krivični zakon BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o VSTS-u biti glavne pretpostavke u narednom periodu za popravljanje stanja u pravosuđu.
“VSTV je važan upravo zato što oni svojim radom treba da doprinesu uspostavi vladavine prava kroz kadrovsku politiku, jer oni određuju kriterijume ko može biti sudija ili tužilac. Pitanje je samo da li su spremni da preuzmu tu odgovornost”, zaključio je on.
(Nezavisne)