Izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da je “EU na rubu ponora, a NATO klinički mrtav”, kao i da je “BiH tempirana bomba koja kuca tik kraj Hrvatske”, izazvala je reakcije u zemljama regiona, a predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, pozvao za danas ambasadora Francuske u Sarajevu na razgovor.
Za hrvatski Index izjave Makrona, za kojeg kažu da je neko vrijeme figurirao kao glavna nada za evropski projekat, su šokantne, ali ne i iznenađujuće.
Portal konstatuje da ovo nije prvi put da Makron oglašava na uzbunu i poziva Evropsku uniju da se “probudi” i preduzme preko potrebne, strateške reforme, prije nego što bude kasno.
Podsjećaju da je u martu ove godine, uoči, kako kažu, tada vrlo neizvjesnih izbora za Evropski parlament i očekivanog Bregzita, Makron objavio otvoreno pismo građanima EU, odnosno manifest u kojem je pozvao na “obnovu Evrope”.
Šta stoji iza Makronovih dramatičnih izjava analizirali su i hrvatski analitičari, a redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, Dejan Jović, kaže da misli da Makron ovim izjavama zapravo sebe pozicionira kao glavnog lidera Evrope, posebno u očekivanju odlaska Angele Merkel.
“U tom kontekstu vidim i francusku odluku da blokira pristup Sjeverne Makedonije i Albanije EU, čime Francuska pokazuje da se bez nje takve odluke ne mogu donositi i da je ona tu vrlo važan faktor”, kaže Jović.
Govoreći o samom sadržaju izjave, Jović konstatuje da je odavno zastupljena ideja da se EU mora emancipovati od SAD.
“To je njena dužnost još od pada Berlinskog zida 1989. i raspada Varšavskog bloka. Imali smo takav proces emancipacije od Sovjetskog Saveza, ali nikad nismo imali sličan proces kad se radi o SAD-u”, smatra Jović.
Viša naučna saradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, Senada Šelo Šabić, smatra da stvar, kako kaže, nije tako dramatična kako je Makron predstavlja i on je, kaže, vjerovatno svjestan toga.
“Ali vjerovatno (Makron) namjerno želi da isprovocira raspravu o budućnosti Evrope”, rekla je za Index Šelo Šabić i dodaje da je to možda odraz njegovog karaktera i političkog profila, budući da je, kako kaže, on vrlo ambiciozan i konfrontacijski nastrojen.
“Ipak, njegove izjave ne vode dramatičnom obratu u nekom kraćem razdoblju”, smatra Šelo Šabić.
Jutarnji list, povodom izjava Makrona piše da je tek nakon što je objavljen cjeloviti transkript njegovog intervjua Ekonomistu, izašao na vidjelo dio u kojem Makron govori o Zapadnom Balkanu, gdje kaže da problem na ovom prostoru nisu ni Makedonija, ni Albanija, već BiH, za koju je rekao da je “tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske koja se suočava s problemom džihadista koji se vraćaju” sa ratišta.
Reakcija iz Sarajeva je bila brza.
Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića najavio je da je za danas na razgovor pozvao ambasadora Francuske u Sarajevu.
Sarajevski portal Klix je podsjetio da je prije Makrona “skandalozne izjave te vrste davala u više navrata predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, nazivajući BiH nestabilnom i aludirajući da je pod kontrolom militanata”.
Jutarnji ističe da se Makron proteklih dana našao pod snažnim kritikama da je svojom blokadom otvaranja pregovora o članstvu u EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom uzdrmao Zapadni Balkan, te oslabio EU.
Komentarišući Makronovu izjavu, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, za podgorički portal CdM kaže da taj intervju francuskog predsjednika ne može da gleda iz ugla Crne Gore, pa čak ni isključivo iz perspektive politike proširenja.
Radulović smatra da je ovaj Makronov intervju “veoma složena analiza današnjih globalnih politika, od ekonomskih, preko bezbjednosnih do razvojnih, ali i cijelog seta ostalih politika vezanih za savremene međunarodne odnose”.
“Ovaj tekst je daleko od nečega što treba paušalno i jednokratno ocjenjivati ili donositi ishitrene zaključke o onome što Makron ponekad veoma snažno definiše”, jasan je Radulović.
Odgovarajući na pitanje kakvi su Makronovi stavovi, Radulović odgovara da su oni često kontroverzni, ali istovremeno i inspirativni i navode na duboko promišljanje o savremenom svijetu, budućnosti Evrope i međunarodnih odnosa.
“Međutim, u njegovim porukama i analizama često ima i kontradiktornosti ili, u najmanju ruku, čudnih i iskrivljenih zaključaka koji su nastali na prilično tačnim premisama. Da li su takvi dislocirani zaključci plod namjere ili pogrešne procjene, ostaje da se vidi u budućim političkim potezima Makrona”, kazao je Radulović.
Što se Crne Gore tiče, Radulović smatra da je uvek dobro pročitati i pratiti šta misli i radi Makron, pa čak, kako kaže, i asistirati fancuskom predsjedniku u pokušaju rješavanja određenih problema, ali da je za Crnu Goru kudikamo korisnije da se pronađe u porukama koje su Majk Pompeo i Haiko Mas poslali juče o Berlinu o značaju evroatlantske saradnje za istorijski i budući razvoj demokratije i unifikacije Evrope.
Nezavisne novine