Kao i ranijih godina 25.novebar u Federaciji BiH obilježava se kao Dan državnosti BiH dok je u Republici Srpskoj situacija drugačija. Dok je za političko Sarajevo ovo praznik za Srpsku je ovo običan radni dan ali i prilika da ukažu kako je riječ o prazniku koji poziva na provokaciju te da ovaj datum negira Dejtonski mirovni sporazum. Stanje napetosti dodatno podgrijava i najava političkog okupljanja određenih političkih krugova iz Federacije BiH u Banjaluci povodom današnjeg dana a nadležni poručuju kako je bitno ne nasjedati na provokacije.
Državne ceremonije, zapaljivi politički govori nastali kao prisustvo političkih predstavnika Federacije BiH sve je to sastavni dio 25.novebra koji se u tom dijelu BiH proslavlja kao Dan državnosti BiH. Iako svi praznik ne gledaju isto, politički akteri ovog entiteta su uputili čestitku koja se kako to oni doživljavaju odnosi na sve stanovnike BiH a gdje stoji da se BiH nije obnovila i dobila državnost u Dejtonu 1995. godine, već da je to urađeno 1943. godine na prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a. Takav stav dijeli i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Ovakve izjave i obilježavanja uvijek povodom ovog dana nailaze na negodovanja u Srpskoj koja smatra da ovo nije praznik Srba a atmosferu uznemirava i najavljeno okupljanje pojedinaca iz Federacije BiH u Banjaluci. Republika Srpska nijedan svoj praznik ne prenosi u Federaciju BiH izjava je Vlade Srpske i poruka kako su ovakve namjere provokacija.
Današni praznik osporava i SNSD te smatra kako je to zaostavštvina nekadašnjeg sistema koja se ne slavi u Srpskoj.
Za istoričare svaki pomen 25. novembra 1943. godine u građenju određenih nacionalnih stavova je iskrivljivanje istorijskih činjenica jer je to samo dan prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu i ništa više. Draženko Đurović docent sa Katedre za istoriju Filozofskof fakulteta Pale ističe se i da BiH, iako je u okviru ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a konstituisana kao ravnopravna federalna jedinica nove Jugoslavije, ni tada, kao ni 1918. godine i u drugim fazama jugoslovenskih preuređenja, nije nastala kao izraz jasne volje naroda koji u njoj žive.
” BiH, ni u vremenu ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, nije nastala kao rezultat neposredne volje naroda, niti su njeni stanovnici bili konsultovani o statusu zemlje, kao što nisu bili ni 1918. godine, niti tokom kasnijih monarhističkih i socijalističkih jugoslovenskih reorganizacija. ZAVNOBiH i AVNOJ podrazumijevali su jugoslovenski državni okvir. Poznata formulacija da BiH `nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska`, zamišljena je kao `najčvršći potporni stub` nove Jugoslavije i to `republika pomirenja. Šta je BiH danas, nakon traganja iz jugoslovenskog okvira, nestanka Jugoslavije i još jednog rata, pitanje je na koje ovdje nećemo odgovarati. To je stvarnost čiji smo svi savremenici”,rekao je Đurović.
Inače na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i FBiH.
TV K3