Šarović je rekao da se BiH i dalje suočava sa brojnim barijerama u spoljnotrgovinskoj razmjeni, a posljednji primjer je Hrvatska i njena nova odluka o enormnom povećanju takse za fitosanitarni pregled voća i povrća iz trećih zemalja, među kojima je i BiH.
“Takse su povećane 10 puta i umjesto 10-15 evra sada iznose 100-150 i ne znam koliko evra. Mi to definišemo kao barijere i u tom smislu ćemo reagovati”, rekao je Šarović u Sarajevu na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.
On je istakao da se vrše konsultacije ministara trgovine i poljoprivrede iz zemalja Cefte kako bi možda bio dat zajednički odgovor Hrvatskoj i upozoreno na nešto što je smetnja slobodnoj trgovini i što nije u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Šarović naveo da, uprkos nepovoljnom opštem ambijentu u BiH, posebno političkom, ekonomija bilježi rast i da su rezultati spoljnotrgovinske razmjene bolji nego u istom periodu prošle godine, što govori o otpornosti ekonomije BiH na sve prisutne izazove.
“Ekonomiji BiH treba veća podrška u svakom pogledu. Rezultati spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u drugom kvartalu pokazuju da se kompanije i poljoprivrednici razumiju bolje od političara”, naglasio je Šarović.
On je rekao da je u prvom polugodištu 2017. godine nastavljen trend rasta spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom, te dodao da je važno da je pokrivenost uvoza izvozom povećana za dva odsto, sa prošlogodišnjih 59 na 61 odsto.
Prema njegovim riječima, do kraja godine očekuje se da ta pokrivenost bude 60 odsto, a prije nekoliko godina pokrivenost je bila 50 odsto.
Šarović je naveo da BiH sa NJemačkom, Italijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom ima dobru pokrivenost uvoza izvozom, te dodao da je sa NJemačkom ona iznosila 77 odsto.
“Mislim da je to dobar rezultat i govori o kvalitetu proizvoda iz BiH”, istakao je Šarović, te dodao da je odlična pokrivenost i sa Slovenijom – 104 odsto, da je sa Italijom solidna, ali i da treba naglasiti povećanje pokrivenosti sa Srbijom koje sad iznosi 53 odsto.
On je naveo da je trend rasta izvoza iz BiH u prvom polugodištu zabilježen u izvozu automobilskih sjedišta, namještaja i obrađenog drveta, obuće, aluminijuma i njegovih proizvoda, te željeza i električne energije.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Turskom, Šarović je istakao da se BiH suočava sa teškim pregovorima o izmjeni i dopuni sporazuma o trgovini, te podsjetio da BiH ima ekspanziju u nekoliko sektora, što se mora definisati u inoviranom sporazumu jer postoje različiti stavovi.
“Nastavićemo pregovore, ali po izvozu ulja, pšenice, brašna, mesa, šećera, odnosno glukoznog šećera. Moramo da nastavimo teške razgovore sa pregovaračkim timom iz Turske”, rekao je Šarović, te dodao da je Turska do sada otkupila više od 2.000 tovnih grla iz BiH, a prvi kamion kopnenim putem u Tursku je stigao 14. jula.
Šarović je rekao da izvoz ulja u Tursku povećava iz godine u godinu i on je u prvih šest mjeseci ove godine dostigao 74 miliona KM, 30 odsto više nego što je bio prošle godine, izvoz brašna je iznosio 31 milion KM, što je više za 350 odsto nego u prvih šest mjeseci lani.
“EU i region su naši ključni parneri i ostaće vjerovatno i u drugom polugodištu i treba u tom smislu da se naše mjere prilagođavaju. Perspektive mogu da budu izvjesnije ili povoljnije. Treba više investicija, kad bi se taj element popravio, bili bi bolji i rezultati”, istakao je Šarović.
SRNA