Digitalizacija javnih usluga u Srpskoj i uspostavljanje servisa kao što su e-beba, elektronsko sanduče ili elektronske građevinske dozvole, biće u naredne tri godine jedan od prioriteta na kojima će raditi Vlada RS, a posebno Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, kao koordinator tih aktivnosti.
Vlada je zato usvojila i nacrt Strategije razvoja elektronske uprave u RS za period 2019-2022 godine, kao prvi takav dokument u RS. Resorni ministar Srđan Rajčević ističe da se dokumentom po prvi put uspostavlja koordinacija u organizaciji sistema elektronske uprave u RS i dobija sveobuhvatan strateški dokument koji se odnosi isključivo na razvoj e-uprave kao novog koncepta u radu javne uprave.
– To podrazumijeva zapravo i izmijenjenu filozofiju rada državnih službenika uz pomoć novih tehnologija, a na korist građanima i našoj privrednoj zajednici. To je i cilj sistema elektronske uprave, da se uz pomoć novih tehnologija, prije svega interneta i digitalne komunikacije, svakodnevni poslovi prema Vladi i državnim tijelima obavljaju na inovativan način, a što će za posljedicu imati brži, efikasniji i transparentniji rad – kaže Rajčević, podsjećajući da je digitalizacija i informatizacija javne uprave neminovan i nezaustavljiv proces razvoja svakog savremenog društva.
Kako ističe, čim ovaj dokument prođe proceduru i bude na snazi, krenuće se i s operativnim aktivnostima da bi se ostvarivali ciljevi koje strategija postavlja za naredne tri godine. Akcioni planovi će se, dodaje, donositi za svaku godinu posebno, a vjeruje da će prvi akcioni plan za uspostavljanje elektronskih servisa građanima i privredi biti gotov do kraja ove godine.
Strategija razvoja e-uprave podrazumijeva, zapravo, paralelni razvoj tri važna stuba razvoja e-uprave – razvoj IKT infrastrukture, odnosno nabavka i stavljanje u upotrebu informatičke opreme, razvoj elektronskih usluga, kao suštini e-uprave, te razvoj ljudskih resursa u domenu IKT unutar javne uprave. Samim dokumentom predviđeno je ukupno 65 mjera, od kojih se 26 odnosi na IKT infrastrukturu, 29 na razvoj e-usluga, a 10 na razvoj ljudskih resursa.
– Poznato je da imamo određene probleme i deficit kvalitetnih kadrova u oblasti IKT koji su zainteresovani za rad u državnim organima. Zato uz pomoć mjera koje smo postavili u tom trećem segmentu planiramo da poboljšamo njihov status, kroz određene materijalne i finansijske podsticaje, kako bismo mogli da privučemo što više kvalitetnih kadrova da budu opet zainteresovani za rad u organima uprave. Takvi profili će nam biti neophodni ako želimo da pružamo kvalitetne elektronske usluge – poručuje Rajčević.
Kako će se u praksi realizovati brojni ciljevi koji se postavljaju zavisiće, dodaje, od mnoštva faktora kao što su finansijska situacija i budžetskih sredstava koja je Srpska spremna da uloži u izgradnju elektronskih servisa i IKT infrastrukture. Zavisiće, kaže, i od spremnosti organa uprave da pružaju elektronske uluge, a tu veliku ulogu ima i ljudski faktor.
Jedan od glavnih ciljeva jeste da se do kraja 2022. godine oko 40 odsto svih upravnih postupaka u RS može obaviti elektronskim putem.
Rajčević ističe i da se sada prvi put uspostavlja koordinacija u organizaciji sistema elektronske uprave, a koja je do sada nedostajala iako je nekih aktivnosti u ovoj oblasti bilo u proteklih 10-ak godina.Sada ulogu koordinatora na nivou komplente javne uprave, na svim nivoima, preuzima ministarstvo koje vodi.
– Ministarstvo će postavljati indikatore kroz akcione planove i provjeravati ispunjenosti tih indikatora tokom vremenskog važenja ove strategije. Na taj način ćemo koordinisati sve pojedinačne aktivnosti koje svako ministarstvo, uprava ili upravna organizacija čini da bi došlo do pružanja određenog elektronskog servisa. Na svakom ministarstvu je da koncipira elektronsku uslugu iz svoje nadležnosti, a mi ćemo pomoći u izradi rješenja, koja će pomoći u realizaciji tog servisa. I svaki projekat će iziskivati verifikaciju ministarstva, odnosno mi dajemo finalnu ocjenu svakog projekta iz oblasti elektronske uprave – objašnjava Rajčević.
On smatra i da u RS postoji solidna osnova za dalji razvoj e-uprave, a koja se ogleda u postojanju osnovnog pravno-regulatornog okvira koji uređuje oblast e-uprave, uspostavljene osnovne IKT infrastrukture koja podržava servise elektronske komunikacije, te postojanju društvenog i političkog opredjeljenja za dalji razvoj informacionog društva.
Fond za digitalnu transformaciju
– Jedan od ciljeva i mjera jeste da se na nivou Vlade uspostavi Fond za digitalnu transformaciju RS. Ideja je da taj fond bude sabiralište svih finansijskih sredstava koja će se izdvajati da se finansiraju aktivnosti uspostavljanja sistema elektronske uprave. O tome smo već razgovarali i s Vladom Srbije, da možda napravimo i zajednički fond, u smislu prekogranične saradnje u projektima elektronske uprave. Konkretan primjer takve saradnje je 500 digitalnih učionica, što su sada zajednički napori, a Srbija je daleko otišla u tom smislu. Oni odavno imaju i strategiju razvoja e-uprave i tijela koja će to provoditi. Zato očekujemo da nam pomognu i u smislu iskustava – objašnjava Rajčević.
E-konsultacije moguće mjesec dana
Vlada RS usvojila je nacrt Strategije razvoja e-uprave prije sedam dana, a od tada već svi zainteresovani mogu da daju svoje komentare i sugestije na sam tekst ove strategije, i to elektronski, na portalu eKonsultacije Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS. Ovom portalu se može pristupiti i sa banera na zvaničnoj internet stranici ovog ministarstva, a dokument će biti dostupan za komentare ukupno 30 dana.
Ministar Rajčević poručuje da će sve konstruktivne sugestije biti uvažene kod izrade prijedloga Strategije.
(