Više odraslih osoba starijih od 50 godina razvodi se nego ikad prije, a objašnjenje je srceparajuće.
Iako je broj razvoda među onima koji su prešli granicu od pola vijeka tradicionalno bio nizak, situacija se promijenila posljednjih godina.
Unatoč tome što je protivno ključnom bračnom zavjetu, ovaj porast može biti povezan sa zabrinutošću supružnika (češće zabrinutošću supruge) da će kasnije godine morati provesti brinući se za partnera s hroničnim zdravstvenim stanjem.
S obzirom na to da ljudi žive duže (prosječni životni vijek u 2020. bio je 80,7 godina u usporedbi sa 70,6 godina u 1960.), utjecaj brige o bolesnom partneru bio bi veći.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Journals of Gerontology, čiji je koautorica profesorica Susan Brown, 1990. godine samo 8,7 posto svih razvoda u SAD-u dogodilo se u vezama u kojima su supružnici bili stariji od 50 godina, ali do 2019. godine ta se brojka povećala na 36 posto.
Prema stručnjacima, postoji niz razloga koji bi mogli objasniti ovu promjenu.
No, dok neka objašnjenja imaju korijene u pokretu za oslobođenje žena iz 1970-ih, kao i u britanskom Zakonu o jednakoj plati iz 1970 godine, koji su oba učinili razvod prihvatljivijim i realističnijim, druga ističu činjenicu da su veze između starijih osoba vjerovatnije narušene bolešću.
Tokom 70-ih, piše Brown, zakonska rastava postala je prihvatljiviji način napuštanja nesretnog braka. Ona tvrdi da se pripadnici generacije Baby Boomera (ljudi rođeni između 1946. i 1964. godine) koji su se mladi vjenčali i razveli u to vrijeme sada ponovno razvode zbog manje stabilne prirode drugih brakova.
“Ako ste se jednom razveli, vaša norma o braku i ideja da morate ostati u njemu ‘dok nas smrt ne rastavi’ već je malo slabija”, dodaje profesorica Kelly Cichy.
Ipak, Cichy, koja radi na Univerzitetu Kent State u Ohiju, upozorila je da žene posebno postaju svjesnije da brak može uključivati veliku količinu brige, posebno kasnije.
Ona sugeriše da ako neko već ima sumnje u svoj brak, izgled da mora biti tu za svog supružnika “u bolesti i zdravlju” daleko je manje privlačan.
Naravno, postoje i drugi razlozi zašto je broj razvoda među osobama starijim od 50 godina – obično poznat kao “sivi razvod” – u porastu.
Činjenica da ljudi žive duže znači da je manja vjerovatnost da će imati nesretne brakove. Osim toga, veća finansijska neovisnost, posebno među ženama, znači da postoji manje razloga za ostanak.
Drugi su sugerisali da bi “sindrom praznog gnijezda” – osjećaj gubitka koji se javlja kada odrasla djeca napuste dom, mogao biti katalizator za razvod jer parovi počinju primjećivati da nemaju toliko zajedničkog koliko su nekada mislili kada su im se potomci odselili.
Prisiljeni preispitati svoju vezu u svjetlu ove promjene, mogli bi biti potaknuti i na ostvarivanje ličnih ciljeva u svoje novostečeno slobodno vrijeme – ciljeva koji mogu biti u suprotnosti s ciljevima njihovog supružnika.
Iako je razvod uvijek komplikovan, kada su u pitanju stariji parovi koji kreću svojim putem, očevi češće gube kontakt sa svojom djecom, sugeriše nedavna studija.
Posljednjih godina postoji rastući trend sivih razvoda, kada se parovi u dugogodišnjim brakovima razilaze nakon 50. godine života. Istraživači su sada proučavali utjecaj koji to ima na njihovu djecu.
Naučnici su analizirali podatke o 9.000 pojedinaca, fokusirajući se na učestalost kontakta s roditeljima, emocionalnu bliskost i pružanje podrške te kako je na to utjecala pojava sivog razvoda.
Otkrili su da se učinci značajno razlikuju ovisno o spolu i roditelja i djeteta. Prvo, studija je otkrila da “sivi razvod” općenito dovodi do smanjenja učestalosti kontakta između odrasle djece i njihovih očeva.
S druge strane, došlo je do povećanja učestalosti kontakta i emocionalne bliskosti s majkama. Istraživači su također otkrili da su posljedice razvoda općenito bile izraženije u vezama oca i kćeri, koje su doživjele veći pad i u učestalosti kontakata i u emocionalnoj bliskosti u usporedbi s vezama oca i sina.
U međuvremenu, odnosi majke i kćeri često su pokazivali jačanje emocionalnih veza. Istraživanje je vodio Zafer Buyukkececi iz Instituta Max Planck za demografska istraživanja u Njemačkoj.
“Očevi obično doživljavaju veći pritisak na odnose roditelja i djece nakon razvoda u usporedbi s majkama. Razlozi za tu razliku mogli bi biti to što majke tradicionalno često održavaju bliže veze s djecom”, navodi Buyukkececi.
Odrasla djeca mogu čak ojačati veze s majkama kako bi nadoknadila gubitak bliske osobe. Studije također pokazuju jaču emocionalnu i praktičnu podršku majkama kasnije u životu.
Studija objavljena u časopisu The Journals of Gerontology: Series B navodi: “Zdravlje, dobrobit i socijalna integracija starijih roditelja snažno su povezani s prisutnošću partnera u kućanstvu i međugeneracijskom solidarnošću odrasle djece.”
Porast broja sivih razvoda mogao bi potkopati oba ova ključna resursa jer starije osobe koje se razdvajaju ne samo da gube partnera, već mogu i oštetiti odnose sa svojom odraslom djecom.
Naš središnji nalaz je kontrastni utjecaj na majke i očeve. Sivi razvod naginje solidarnost odrasle djece prema majkama i izlaže očeve većem riziku od socijalne izolacije.