– Oni žele da biraju predstavnike Hrvata koji će biti lojalni bošnjačkoj politici, a ne biračkom tijelu Hrvata u BiH – tvrdi Gašparević.Da li diplomatska ofanziva EU, na čelu s Hrvatskom, da se osigura ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH predstavlja pokušaj da se izvrši pritisak koji bi doveo do izmjene Izbornog zakona napravljenog po želji HDZ BiH ili je u pitanju politička agresija – tema je oko koje se ovih dana lome koplja.
Hrvatsko uplitanje u unutrašnje odnose u BiH Bošnjaci su dočekali na nož tvrdeći da je riječ o agresiji na ovu zemlju. S druge strane, stižu kontra osude kako su upravo Bošnjaci ti koji vrše političku agresiju na Hrvate u BiH.
Ulje na vatru dodao je bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak, koji je kazao kako izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH nije u skladu s duhom dejtonskog Ustava, jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva. Uzavrelu političku scenu još više je uzburkala odluka hrvatskog Sabora da na današnjoj sjednici raspravljaju o prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u BiH koja, među ostalim, poziva na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u ovoj zemlji.
“Nastavak rata drugim sredstvima”
Za Zlatka Hadžidedića, stručnjaka za međunarodne odnose, uplitanje Hrvatske u unutrašnje odnose BiH je neprihvatljivo, navodeći kako je riječ o diplomatskoj agresiji.
– Ovo je nastavak rata u BiH, ali drugim sredstvima. Ratni ciljevi koje je HDZ imao devedesetih godina, da jedan dio BiH faktički stavi pod kontrolu Hrvatske, i sada su prisutne. Miješanje u proces usvajanja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH je nedopustivo. Bilo kakvo spominjanje toga kakvi bi zakoni trebali biti u BiH izlaze izvan okvira odgovarajućeg diplomatskog ponašanja – kategoričan je Hadžidedić.
On smatra da miješanje bilo koje zemlje u unutrašnje odnose u BiH nije dobro za njene građane i dalji suživot. Naš sagovornik kaže da ne može susjedna država odlučivati o tome kako bismo trebali da živimo u BiH.
Hadžidedić smatra da bi političari u BiH sami trebali da pronađu najpovoljnija zakonska, ustavna i sva druga rješenja, koja bi išla u korist svih građana ove zemlje. On tvrdi da je uplitanje visokog predstavnika u unutrašnje stvari u BiH prihvatljivo sve dok on ima taj mandat, ali da nije prihvatljivo miješanje susjednih zemalja.
– Sve dok imamo visokog predstavnika dio našeg suvereniteta je prenesen na njega. Međutim, miješanje Hrvatske pod lažnim izgovorom da je ona garant Dejtona naprosto ne dolazi u obzir. Hrvatska nije nikakav garant Dejtona, već je bila strana u sukobu i kao takva je potpisala mirovni sporazum sa BiH i SR Jugoslavijom – ističe Hadžidedić.
Dominacija
S njim se ne slaže politički analitičar Pejo Gašparević, koji kaže da takve izjave iz dijela kruga bošnjačkih intelektualaca nikoga ne iznenađuju, jer predstavljaju nastavak “velikobošnjačkih tendencija da Federacija BiH bude pod većinskom dominacijom Bošnjaka”.
– Oni žele da biraju predstavnike Hrvata koji će biti lojalni bošnjačkoj politici, a ne biračkom tijelu Hrvata u BiH – tvrdi Gašparević.Dodaje da je iz izjava političkih zvaničnika iz Hrvatske, kako iz vlasti, tako i opozicije, vidljivo da insistiraju na intervenciji kod Ustavnog suda BiH, koji je zatražio da se ponište one odredbe Izbornog zakona koje diskriminišu i obespravljuju Hrvate u BiH.
Gašparević smatra da reakcije bošnjačkog političkog i intelektualnog miljea nemaju pokriće u činjenicama, te da nemaju neki veći domet.
On ističe da su hrvatski politički zvaničnici uporni u ustrajavanju da Hrvati budu institucionalno ravnopravni sa ostala dva naroda u BiH.
– Hrvatska neće tu popustiti ma ko bio u vlasti. S druge strane, ako bošnjačka politika bude insistirala na tome da ide na konfrontaciju sa Hrvatskom u vezi neriješenog hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH, samo će neproduktivno trošiti političku i intelektualnu energiju, jer će se izborni zakon morati kad tad promijeniti. BiH ne može drugačije funkcionisati, već jedino ako su svi narodi i građani u njoj ravnopravni – kategoričan je Gašparević.
Tvrdi da to sada nije slučaj, što je vidljivo iz toga da se po treći put u BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bira Željko Komšić, koji – po njegovom mišljenju – na to mjesto nije došao voljom hrvatskog naroda u BiH.
– E, to je prava politička agresija na hrvatski narod u BiH jer je poništena glasačka volja jednog naroda. To treba osuditi, a ne insistiranje na odluci Ustavnog suda BiH, koji traži da se poštuje ravnopravnost sva tri naroda u BiH, pa i Hrvata – zaključuje Gašparević.
Šolaja: BiH puca po šavovima
Miloš Šolaja, profesor za međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da BiH sve više puca po šavovima, što je vidljivo gotovo svakodnevno.
On ističe da su pretenciozne ocjene kako Hrvatska vrši agresiju na BiH, navodeći da Hrvati samo uspostavljaju svoju poziciju, “što očito ne odgovara Bošnjacima, koji se tome protive”.
(Srpskainfo –