Naime, entiteti i Brčko distrikt su 2010. godine na ime spoljnog duga platili 297.961.940 KM, a do kraja ove godine, posmatrajući anuitetne planove zaduženja, očekuje se da će taj iznos dostići vrtoglavih 802.128.986 KM.
Kako objašnjavaju u UIO BiH, ovaj dug se odnosi samo na kredite koje vraćaju entitetske vlade i Brčko distrikt.
Tome u prilog idu i podaci da je spoljni dug, koji su za svega sedam mjeseci ove godine napravili bh. entiteti i distrikt Brčko, već narastao na 416 miliona KM, i veći je za čak 93 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine.
Kako je navedeno, spoljni dug FBiH u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 271 milion KM, što je za 30,91 odsto više nego u istom periodu 2013. godine, kada je iznosio 207 miliona KM. Kada je riječ o RS, spoljni dug od januara do jula ove godine je 144 miliona KM, što je za 24,13 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 116 miliona KM. Pored toga, treba reći da je spoljni dug Brčko distrikta na kraju sedmog mjeseca ove godine iznosio milion KM.
Posmatrano pojedinačno spoljni dug po entitetima i Brčko distriktu, do kraja ove godine može se uočiti da je inostrano zaduženje FBiH gotovo dvostruko veće od ino-zaduženja RS.
Naime, spoljni dug koji će FBiH do kraja godine vratiti iznosiće 528.777.469 KM, dok će RS izdvojiti 271.841.606 KM, a Brčko distrikt 1.509.910 maraka.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da rast spoljnog duga, i uopšte zaduživanja, u zadnjih nekoliko godina sigurno zabrinjava i ukazuje na neodrživost takvog modela funkcionisanja države, koja iz godine u godinu postaje sve veći dužnik i njen kapacitet zaduživanja postaje sve manji.
“Mi smo u situaciji da smo u poplavama koje smo imali već ušli značajno zaduženi i u trenutku kada treba da se zadužimo, što je objektivno u takvim okolnostima, naš kapacitet zaduživanja nas ograničava, jer imamo već lošu situaciju iz prethodnog perioda”, rekao je Grabovac i dodao da se ovi podaci uklapaju u neko opšte sivilo i da je to još jedna ilustracija lošeg stanja u javnom sektoru.
Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, rekao je da ovi podaci pokazuju da nam prijeti opšta nelikvidnost. Prema njegovim riječima, veliki problem u BiH predstavlja rastrošnost države i velika javna potrošnja. Kako je istakao, zabrinjavajuće je da spoljno zaduživanje nije otišlo u smjeru da poveća poslovnu aktivnost, već, naprotiv, u javnu potrošnju i rastrošnost države.
Komentarišući ove podatke, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je situacija definitivno takva da se, prema njegovoj analizi, približavamo “grčkom scenariju”.
“Dokle god vlast, na svim nivoima, rješenje vidi u zaduživanju, vrlo lako ćemo mi i naša pokoljenja osjetiti situaciju da, zbog nedostatka novostvorene vrijednosti, proizvodnje, prihoda, zarada i profita, čega je sve manje u ovoj zemlji, više nećemo moći da pozajmljujemo novac da bismo vraćali prethodne kredite, što se i sada radi”, rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, ubrzano zaduživanje, kako na entitetskim, tako i na nivou BiH, i pored sredstava koja su odobrena od “Elektroprenosa BiH” i tako dalje, pokazuje visok stepen neozbiljnosti ljudi na vlasti.
“To je prosto jedna tužna situacija u kojoj se nalazimo, gdje se odsustvo bilo kakvog ulaganja u novo zapošljavanje, proizvodnju i stvaranje nove vrijednosti kompenzuje novim zaduživanjem”, rekao je on.
Pavlović je istakao da ga čudi da čak i ljudi iz Svjetske banke prihvataju određene nerealne informacije i odobravaju nova zaduživanja za BiH.
Nezavisne novine