Semberski ratari jedva čekaju pad temperature i kišu, što bi dobro došlo usjevima, naročito kukuruzu i soji, kojima je u ovom periodu neophodno dosta vlage za nesmetan rast i razvoj.
Neki ratari u Semberiji očekuju dobar ili prosječan prinos, a drugi se nadaju da će, uprkos pretrpljenoj šteti od suše, koja se kreće i do 50 odsto, imati dovoljno roda barem za vlastite potrebe da bi sačuvali stočni fond.
Kukuruz je doživio stres zbog visokih temperatura i nedostatka padavina.
Ratar Dragiša Sakić iz Popova kaže da će temperature, koje su dostizale i 40 stepeni, uzeti danak ovogodišnjem rodu.
Na njegovim parcelama stanje nije alarmantno, jer je, kaže, primjenio sve savjete stručnjaka.
– Kvalitetna zemlja pođubrena stajnjakom koji amortizuje vlagu spasila je naš kukuruz. Oranice koje nisu dobro nađubrene neće se sačuvati od suše – kaže ovaj ratar.
Ko je štedio – nema pomoći
Tamo gde se štedilo na prihrani usjevima nije pomogla ni kratkotrajna kiša koja je pala sredinom jula, pa će ratari pretrpiti gubitke.
Slavko Marinković očekuje prosječan rod.
– Samo da imamo za svoje potrebe, da ishranimo stoku. Ako ne budemo imali dovoljno stočne hrane, a na tržištu ona stalno poskupljuje, moraćemo smanjivati stočni fond – kaže ovaj poljoprivrednik iz Batkovića.
Osim suše, koja je usporila rast i razvoj kukuruza, pa su biljke kasnile sa formiranjem metlice i klipa, dodatni problem u nekim atarima napravio je olujni vjetar. Kukuruz je polegao, pa je neizvjesno koliko će ostati roda i u slučaju da kiša padne i dobro natopi zemlju.
Petar Stevanović iz Amajlija kaže da će kukuruz sa nekih parcela morati silirati.
– Planirao sam da skidam u klipu, ali ništa od toga. Ako ostane ovako, kukuruz će poskupiti, pa zadnji ceh opet plaćamo mi – kaže Stevanović.
Na području Semberije u junu je palo 14 litara kiše po metru kvadratnom – šest puta manje nego što je potrebno za nesmetan rast i razvoj kukuruza, a u julu 50 litara. Dnevne temperature bile su od 30 do čak 40 stepeni Celzijusa. Potrebe kukuruza i soje za vodom u ovom periodu dvostruko su veće za ostvarivanje normalnog prinosa. U zavisnosti od vodnih osobina zemljišta, primjenjene agrotehnike i izbora hibrida kukuruz je u različitom stanju dočekao padavine.
Zbog smanjenih prinosa ratarima je prioritet da sačuvaju postojeći stočni fond. O proširenju i ne razmišljaju.
Rano za procjenu
Zabrinut je i Nikola Aleksić iz Golog Brda.
– Prešao sam na hibride rane grupe zrenja u vršaju, tako da se nadam da ću obezbijediti minimalnu zalihu stočne hrane s kojom ću moći da prezimim – kaže Aleksić koji ima farmu muznih grla.
Poljoprivrednici upozoravaju da stočna hrana poskupljuje, a da se povećavaju i ulaganja, tako da strahuju da neće pokriti ni uloženo.
– Rano je govoriti o procentu smanjenja prinosa, jer avgust je mjesec koji određuje konačan rezultat – kaže Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Poslovne jedinice Bijeljina.
Koliko će neznatne padavine, objašnjava Zarić, da utiču na održavanje stabilnosti prinosa ostaje da vidimo, ali su dobrodošle, ne samo za usjeve kukuruza, već i za usjeve soje.
Izvor: srpskainfo