U jesenjim danima na brojim atarima Republike Srpske privodi se kraju berba kukuruza za potrebe zrna ili silaže. U brojnim krajevima dok posao brojnim poljoprivrednicima usporavaju nepovoljne vremenske prilike, prvi rezultati prikupljenog kukuruza dali su određeni optimizam jer su katastrofalne prognoze zbog suše mogle ostaviti prazne ostave. Međutim, koliko će i u buduće opredjeljenje biti za sjetvu ove biljke pokazaće ulaganja posebno u navodnjavanje.
Na kukuruznim poljima uz smjenu sunca i oblaka nadvija se i smjena poljoprivrednih mašina koje pogonom poljoprivrednika pokušavaju što je prije moguće, pokupiti kukuruz kako u silaži ali i zrnu. Od toga zavise i budući obroci posebno ukoliko neko posjeduje stoku.
U slučaju prnjavorskog farmera Marka Babića iz mjesta Gornji Štrpci, ovo je period utrke sa vremenom kako bi se pospremio silažni kukuruz. Od proljeća do ljeta prate kukuruzna polja vlaga i suša te na kraju dolazi i slabiji prinos koji će ipak zadovoljiti potrebe.
” Prinos je na osnovu je od 20 do 30 odsto manji u zavisnosti od parcele. Svakako se nadamo da će kvalitet biti bolji onda kada se obere kukuruz u klipu. Kvalitet je zadovoljavajući posebno ako uzmemu sušu koja je bila u junu i julu. Kvalitet će zato biti osrednji a stanje su popravile pojedine padavine koje su bile u julu i avgustu pa je to i izvuklo klip da dobijemo solidnu silažu. Prema našim procjenama mi očekujemo da prikupimo oko 1.000 tona silažne mase. To nam treba biti za naredne mjesece a što je bitno za ishranu krava ”,rekao je Babić.
Do sada je skinuo oko 30 hektara kukuruza za potrebe silaže koji je sada u fazi odstojavanja. Predstoji i uspemanje kukuruza u zrnu a svaki dolazak vlage ugrožava voštanost zrna. Iako ga je raditi sve teže, kukuruz i dalje ostaje ključna namirnica za stoku.
” Po pitanju zrna, prinosi će biti oko 700 kilograma. Do sada smo nešto poželi ali nismo vagali i mjerili hektolitre. Nama je za ishranu stoke i stvaranja mlječnosti bitno imati i silaže i kukuruza u zrnu i od kukuruza ne možemo odustati. Mi nismo orjentisani za prodaju već za izradu koncentrata. Nadamo se i da će biti dovoljno vremena da kukuruz bude obran. Mi se uvijek nadamo onom Miholjskom ljetu koje dođe da se obavi berba i da direktno stavljamo kukuruz u svoje silose i da nemamo troškova oko sušenja u drugim silosima ”,rekao je Babić.
I na atarima u šamačkoj opštini krade se svaki trenutak sunca da se uspremi kukuruz. Prinosi su obećavajući samo tamo gdje se primjenilo navodnjavanje koje pruža jedinu budućnost u radu.
Petar Mikić iz Srednje Slatine kod Šamca posijao je kukuruz na oko 25 hektara i od njega očekuje solidne prinose.
” Očekujemo solidan prinos. Ima parcela gdje smo ubrali tonu a gdje i više. A opet negdje smo ubrali od 400 do 500 kilograma. Sve zavisi od parcele do parcele. Tamo gdje smo primjenili navodnjavanje, sada imamo i veće prinose. Zbog godine koja je katastrofalna, možemo biti zadovoljni prinosima, najviše zbog republičkih podsticaja po pitanju navodnjavanja. Mi smo ušli u tu priču i uzeli te pogodnosti za navodnjavanje jer u suprotnom ovaj posao sjetve kukuruza nebi mogi raditi.
Dok traje borba da se uspremi, ratarima dolazi i nova nepovoljnosti a to je otkupna cijena koja nije zadovoljavajuća.
” Nešto ćemo prodati zbog cijene koja je loša a nešto skladištiti. Sada je cijena oko 0.46 KM po kilogramu. Mi dovoljno prostora nemamo za skladištenje ali ćemo ga naći ”,rekao je Mikić.
A tražiće mnogi ratari i stočari zbog loših klimatskih uticaja a u cilju održivosti ove biljke, već od naredne sezone zrna sa otpornijom strukturom ali i veću dostupnost navodnjavanja i druga agrotehnička rješenja a sve kako bi u ostave i ambare spremali zrno a ne gubitak.
TV K3