Gradovi su razrušeni, infrastruktura je uništena, ubijeno je oko 250.000 ljudi, uključujući 12.000 djece, a skoro milion je ranjeno. Sudbina 30.000 ljudi, koji se vode kao nestali, neizvjesna je.
Prije rata je u ovoj zemlji živjelo oko 23 miliona ljudi. Međutim, demografska slika se drastično promijenila. Oko četiri miliona Sirijaca pobjeglo je iz zemlje, a još 7,6 miliona ljudi je, bježeći od smrti, napustilo domove i utočište pronašlo u drugim, bezbjednijim dijelovima države.
Od početka sukoba zemlja je podijeljena. Vladine snage su počele brzo da gube kontrolu nad dijelovima teritorija. Veći dio zemlje je pod kontrolom terorističkih grupa. Asadove snage kontrolišu samo četvrtinu zemlje. Krvave borbe ne prestaju ni danju ni noću.
“Više od četiri i po godine govorimo o terorizmu u našoj zemlji, ali, nažalost, niko nas nije slušao. Ipak, svijet je popustio i počeo da priča o terorizmu koji se širi Evropom”, izjavio je prošle nedjelje predsjednik sirijskog parlamenta Muhamed Džihad el Laham.
On je ocijenio da je akcijom Rusije u Siriji ponovo uspostavljena ravnoteža moći u svijetu i poštovanje međunarodnog prava.
Prema njegovom mišljenju, rusko-sirijska alijansa postala je prvi korak koji je vratio ravnotežu moći u svijetu, poštovanje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija, koje je pogazila američka administracija sa svojim saveznicima.
Mišljenja stručnjaka su, međutim, podijeljena oko oporavka sirijske privrede u slučaju da se rat u dogledno vrijeme završi. Dio ekonomista tvrdi da je situacija u sirijskoj ekonomiji teška, ali da nije katastrofalna. Drugi ocjenjuju da su sukobi u Siriji unazadili ekonomiju te zemlje za najmanje 30 godina i da će se ona teško vratiti na predratni period.
Prema martovskim izvještajima Ujedinjenih nacija, od početka sukoba u zemlji ekonomski gubici su dosegli cifru od preko 200 milijardi dolara.
Međunarodne ekonomske sankcije su prije svega pogodile bankarski i naftni sektor, na koji se prije rata u najvećoj mjeri oslanjala sirijska ekonomija.
Proizvodnja nafte gotovo da je potpuno zamrla. Ako je do rata Sirija proizvodila oko 400.000 tona barela nafte dnevno, sada je proizvodnja pala za više od 20 puta.
Do početka krvavih sukoba, izvoz “crnog zlata” je iznosio 3,8 milijardi dolara, tj. oko 25 odsto svih prihoda Sirije.
Inflacija je, naprimjer, sa četiri odsto u junu 2011. dostigla 120 odsto u avgustu 2013, da bi u maju 2014. pala na 50 odsto. Hljeb je poskupio 70 odsto, a pirinač i šećer 50 odsto, dok je cijena struje i vode takođe “eksplodirala”.
Vlasti uvoze samo hranu i oružje, tvrde ekonomski analitičari specijalizovani za ovaj region.
Sirijska funta je devalvirala. Ako je do početka rata domaća valuta vrijedila 46 funti za dolar, danas je pala skoro pet puta – do 220 funti za dolar.
Godišnji rast BDP-a prije rata u razdoblju od 2004. do 2009. godine iznosio je prosječno 5,7 odsto, ali je od početka rata 2011. godine smanjen za 40 odsto.
Rat u Siriji je doveo do toga da se 80 odsto stanovništva nađe u siromaštvu, a životni vijek je skraćen za 20 godina.
“Konflikt je doveo do katastrofalnog smanjenja životnog vijeka, sa 75,9 godina 2010. godine na 55,7 godina krajem 2014, odnosno za 27 odsto”, kaže se u izvještaju UN.
Iz bezbjednosnih razloga veliki broj stranih preduzeća je odlučio da više ne radi u zemlji pod međunarodnim ekonomskim embargom.
Rat je praktično uništio socijalni sistem. Drastično je opao nivo zdravstvene zaštite, svako drugo dijete u zemlji ne ide u školu… Mnogi dijelovi zemlje su bez vode i struje. U Međunarodnom Crvenom krstu upozoravaju da bi u naredne dvije godine u gradovima kao što je na primjer Alep moglo da dođe do ozbiljnih epidemija, poput tifusa ili kolere.
Prema podacima UN, od 290 kulturnih objekata u cijeloj Siriji, koji su pogođeni sukobom, čak 24 su potpuno uništena, a više od 100 je ozbiljno oštećeno. Teroristi Islamske države srušili su i drevni grad – Palmiru, koja datira još iz prvog vijeka naše ere, oštećeni su mnogi rimski hramovi, a ozbiljna šteta nanijeta je i istorijskom centru Alepa, koji je na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a kao primjer srednjevjekovne arapske arhitekture.
“Pomoć ruskih aviona je podigla borbeni duh naših vojnika. Uz Alahovu pomoć, uskoro će u Siriji zavladati red i mir”, izjavio je jedan sirijski oficir, nakon što je ruska avijacija započela akcije u ovoj zemlji.
Nezavisne