Iako je Dane Malešević, resorni ministar, izrazio nadu da će taj prijedlog Vlade ostati na stolu, indirektno je otvorio mogućnost da se umjesto toga bude insistiralo na uvođenju strožih kriterijuma, a upravo u tom smjeru je išla većina poslaničkih diskusija.
Malešević je dao naslutiti da bi mogao pristati na brisanje te odredbe kada je rekao da su Ministarstvo i Vlada, na neki način, već postigli svoj cilj jer sada privatni fakulteti sami pokreću temu uspostavljanja kriterijuma i kvaliteta na svojim institucijama. Igor Radojičić, poslanik SNSD-a, u ime Kluba je predstavio 19 amandmana i indirektno kritikovao neka od rješenja u strategiji. Primjera radi, ocijenio je da se posebno u osnovnom obrazovanju i dalje previše insistira na usvajanju, memorisanju i reprodukciji gradiva, ali ne i na razvijanju kritičkog mišljenja. “Djeca su nam naučena da ‘bubaju’ i reprodukuju. Ne razvija se kritički pristup i učenje o tome kako se uči”, rekao je Radojičić, ističuć da je problem srednjeg obrazovanja što se djeca ne usmjeravaju na konkretna zanimanja, te da ni nakon 13-godišnjeg školovanja ne znaju čime će se baviti. Radojičić je rekao da postoje javni univerziteti na kojima ankete pokazuju nezadovoljstvo studenata kvalitetom nastave, a da postoje privatni koji postižu zadovoljavajući kvalitet. Ukazao je na činjenicu da bi, čak i kada bi neki privatni fakulteti bili ukinuti u RS, dio ljudi takve smjerove završavao na privatnim fakultetima u FBiH, a nakon toga tražio posao u RS. “Problem se rješava na drugom mjestu, uspostavljanjem kvalieteta i pooštravanjem uslova za licenciranje i akreditovanje”, rekao je on. Dragoljub Davidović (SNSD) požalio se da u Skupštini postoji pritisak na poslanike da se ne diraju rješenja u strategiji, koja, kako je rekao, idu u prilog privatnim fakultetima, kojima je jedini cilj zarađivanje novca i zadržavanje radnih mjesta za nepotrebne profesore, a bez proizvodnje kvalitetnih kadrova koji su potrebni privredi. U tom smjeru je govorio i Goran Đorđić, poslanik Napredne Srpske. Rekao je da njegova stranka neće podržati strategiju jer, kako je objasnio, ne postoji osnovni koncept kakva vrsta obrazovanja se želi postići. Posebno mu smeta upisna politika, indirektno sugerišući da se pravi za pojedina privatna preduzeća, a ne na osnovu relevantnih studija koje bi izradila Privredna komora, na osnovu koje bi se pravile desetogodišnje upisne politike za stvaranje potrebnih zanimanja. Ako RS nije u stanju da sama donese kvalitetnu obrazovnu strategiju, smatra da bi trebalo razmisliti o ulasku u obrazovni sistem Srbije. “RS se ne pravi pod šatorima u kojima se služi pečenje i mlako pivo. Ona se pravi ulaganjem u obrazovanje u kojem tačno znamo šta hoćemo”, rekao je. Malešević je, nakon saslušanih kritika, rekao da je još 8. decembra zamolio poslanike da mu dostave primjedbe, ali da to nisu učinili. “Mislim da je u pitanju kampanja prije izbora i obično politikantstvo da bi vidjeli nastavnici i učitelji i svi građani kako se oni ‘zdušno zalažu’ za kvalitet obrazovanja”, rekao je Malešević. Promjene Osim promjena na visokoškolskim ustanovama, strategija obrazovanja predviđa uvođenje predškolskog vaspitanja i za djecu od tri do šest godina. U oblasti srednjeg obrazovanja akcenat se stavlja na usmjeravanje na konkretna zanimanja.
N.N.