Mnogobrojni građani i stručna javnost okupili su se danas na Javnoj raspravi o Nacrtu izmjene dijela Regulacionog plana, dijela centralnog područja grada Banjaluka, kako bi iznijeli svoje stavove i raspravljaju o budućem izgledu samog centra grada.
Ovaj nacrt Regulacionog plana tiče se prostora između Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Srpske ulice, te ulica Vase Pelagića, Bana dr Todora Lazarevića, Vidovdanske ulice i Trga srpskih vladara.
Preduzeće Centar za projektovanje i konsalting (CPK) iz Banjaluke predstavilo je ovaj plan, a, kako su kazali, veći dio obuhvataju parcele koje su u privatnom vlasništvu, a samo jedan dio u vlasništvu grada.
Ovim nacrtom je planirana izgradnja stambenog prostora, objekta uz Hram Hrista Spasitelja, te zona izgradnje gradskog trga, a ispod čijeg dijela je planirana izgradnja garaža.
Na javnom uvidu ovaj plan je bio mjesec dana, a pristiglo je 56 primjedbi.
“Najviše primjedbi je pristiglo na poziciju parohijskog doma. Išao je prijedlog je da se parohijski dom ne planira na mjestu kod Hrama” rekli su iz CPK-a.
Dalje su istakli da je njihov stav da zona izgradnje memorijalnog kompleksa treba ostati i da se tu može planirati memorijalni kompleks.
Dodaju da su poslovni objekti manje-više isti kao kroz važeći Regulacioni plan.
Ovime je planirano da se, umjesto na lokaciji kod Hrama, parohijski dom izgradi kod zgrade Eurospleta.
Goran Rogić, predsjednik Boračke organizacija grada Banjaluka kaće da su oni dugi niz godina čekali na ovo spomen-obilježje.
“Ne vidim nijednog razloga da to spomen-obilježje nije još završeno. Molim za podršku sve građane Banjaluke da se odužimo palim borcima”, rekao je Rogić.
Snježana Mrđa Badža, direktorica Urbis centra je krenula od memorijalnog centra.
“Ovdje ste vi iz CPK, rekli da su neke primjedbe bile takve da je spomenik od sekundarnog značaja. Niko se ne budi protiv memorijalnog kompleksa toliko koliko protiv svega drugog. Smatram da ova garaža, koju ste stavili ispod parka, nije kompatibilna da bude ispod parka. Ne vidim zašto ubacujete podzemnu garažu ispod parka”, rekla je Mrđa Badža.
Istakla je da je krucijalna greška projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa je uvođenje stanovanja, odnosno što je dozvoljeno da iz poslovanja pređe u stanovanje.
Ognjen Šukalo, arhitekta je istakao da ne postoji niko ko bi osporio spomenik.
Naveo je da je dio na kojem bi se gradio stambeni kompleks 60 godina prazan prostor, te da se sada poredi sa novih 12 hiljada kvadrata.
“Što se tiče crkve, bolje je da nemamo taj parohijski dom pred fasadom Banskog dvora. Ne postoji nijedan novi parametar koji bi nas uputio da uđemo u povećanja već preuređenog regulacionog plana. Ovo mora da se zaustavi do donošenja Urbanističkog plana”, istakao je Šukalo.
Tihomir Dakić, iz Centra za životnu sredinu, istakao je da je javna rasprava trebalo da bude mnogo ranije, jer su i građani jedna strana ove rasprave.
“Vidjeli smo neke male izmjene, ali je ostao veliki dio za zgradnju stambenog poslovnog objekta koji će potpuno devastirati život oko urbane zone”, rekao je Dakić.
Istakao je da je na ovakvim javnim raspravama trebalo da prisustvuju odbornici Skupštine, kao i gradonačelnik.
Vuk Višekruna, iz Odjeljenja za prostorno uređenja, kazao je da postoje određene značajne promjene koje se tiču parohijskog doma.
“Građani će imati uvid na sljedećoj javnoj prezentaciji. Građani su navikli da prostor u dvorištu crkve koriste kao javni i to je najviše zasmetalo. U razgovoru s crkvom i nosiocima izrade plana našli smo kompromisno rješenje koje nije u dvorištu crkve”, rekao je Višekruna.
Kako kaže, na lokaciji “rupe” su zatekli postojeće rješenje koje su naslijedili te su se u tim okvirima kretali.
“Koncept izrade rješenja ispunjava sve urbanističke zakonske parametre zakonske za tu lokaciju”, naglasio je Višekruna.
(Nezavisne – Foto: Velibor Tripić)