“Naša istraživanja su pokazala kako bi zdravstveni radnici morali biti više fokusirani na otkrivanje ranih simptoma kod mladih pacijenata, čime bi se smanjila stopa smrtnosti”, kaže vođa istraživanja dr. Elie Sutton sa Mount Sinai West Hospital u New Yorku i dodaje:
“Zaista nam nije jasno zbog čega je rak debelog crijeva postao učestaliji kod mlađih pacijenata. Možemo samo pretpostavljati da je to zbog upalne bolesti crijeva, gojaznosti ili promjene u načinu prehrane, iako nemamo tačne dokaze za to”.
Za potrebe istraživanja naučnici su koristili podatke više od milion oboljelih od raka debelog crijeva u periodu od 2004. do 2013. godine.
Studija je objavljena u 25. izdanju medicinskog žurnala Cancer.
Rak (karcinom) debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kod oba spola. Hirurški zahvat je osnovni oblik liječenja, a prognoza ovisi o stadiju bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze.
Rak debelog crijeva može započeti u njegovom početnom dijelu koji se nastavlja na tanko crijevo (cekum), u glavnom dijelu debelog crijeva (kolon) ili u donjem dijelu debelog crijeva (rektum). Bolest uglavnom započinje postupno i u većini slučajeva klinički se manifestira znakovima poremećaja crijevne funkcije (zatvor, proljev, promjene debljine stolice…), krvlju i/ili sluzi u stolici te općom slabošću, gubitkom tjelesne težine i slabokrvnošću (anemijom).
Napredovanjem bolesti osim crijevne stjenke zahvata okolne limfne čvorove, a kasnije se širi i na udaljena područja kao što su jetra, pluća i kosti. Tada se mogu javiti smetnje koje su odraz zahvaćenosti tih organa (bol i lomovi kostiju, žutica, kašalj…)
Rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca (poslije raka pluća) i kod žena (poslije raka dojke).
(klix.ba)