Razlog zbog kojeg će Vlada ove godine da nas zaduži za 200 miliona manje nego što su planirali nije rezultat njenog rada, nego je do toga došlo zato što je tačno toliki iznos Republici Srpskoj dodijeljen od MMF po osnovu alokacije SDR-a.
Kazao je ovo Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS, komentarišući izjavu Milorada Dodika, predsjednika SNSD o smanjenju potrebe za zaduživanjima u ovoj godini.
On upozorava da ukupan dug Republike Srpske iz godine u godinu bilježi rast i da je dostigao rekordan nivo od 6,4 milijarde KM.
„Ovih 200 miliona KM je ušlo u rebalans budžeta kao sredstva koja su dobijena od MMF-a i koja su raspoređena svim članicama u okviru kvote po osnovu SDR-a. Dakle, Republika Srpska je dobila 200 miliona KM sredstava koja nije ni mogla da planira jer nije ni postojalo saznanje da će njima raspolagati u ovoj godini“, naveo je Radović.
Prava je istina, ističe Radović, da ukupan dug Srpske konstantno raste.
„Neto zaduženje kao razlika između uzetih i otplaćenih kredita je u konstantnom porastu i to se zove akumulacija ili rast ukupnog duga“, pojašnjava Radović.
Zabrinjavajuće je, kaže on, to što se oko 50% ukupnih kredita i obaveza nalazi u grejs periodu, ističući da otplata glavnice još nije ni počela.
„Taj podatak nam govori da ćemo u jednoj fazi otplate doći u situaciju u kojoj će izvorni budžetski prihodi biti opterećeni otplatom kredita od preko 60% što je veoma loše“, rekao je Radović.
On navodi da rast poreskih prihoda, s kojima se vlast hvali, nije posljedica rasta proizvodnje i novih investicija.
„To najbolje potvrđuje podatak da je planiran rast prihoda od PDV-a oko 160 miliona KM, što direktno plaćaju građani. Može se reći da je rast direktnih poreza posljedica većeg pritiska na suzbijanju sive ekonomije, ali i rasta plata u javnom sektoru“, pojašnjava Radović.
On kaže da se SNSD-ova vlast nema razloga hvaliti povećanjem broja zaposlenih jer su za skoro 16 godina povećali broj zaposlenih za 33.000 ili oko 2.000 godišnje.
„Taj rezultat je veoma skroman i bilo bi dobro da se objavi koliko je sredstava potrošeno iz budžeta za podsticaje u oblasti zapošljavanja. Što se rasta prosječne plate tiče i tu je rezultat više nego skroman jer je prosječna plata za 16 godina porasla za 2,2 puta dok je trošak minimalne potrošačke korpe porastao sa 700 KM na oko 2.300 KM u navedenom periodu“, istakao je Radović.
On je kazao da struktura izvoza pokazuje da izvozimo resurse, a ne gotove proizvode.
„Ne umanjujući značaj rasta izvoza od 29,2 odsto, njegova struktura zabrinjava. Dominantan je rast izvoza električne energije i drvnih sortimenata, dakle resursa, a ne gotovih proizvoda koji su proizvedeni u domaćim fabrikama tj. od sirovine do upakovanog gotovog proizvoda“, napominje Radović.
Dodaje da je rast izvoza u ovoj godini pratio i rast uvoza stranih roba za 20,4 odsto i to dominantno energenata i prehrambenih artikala (ulja,brašna,šećera,mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća).
„Obzirom da je došlo do rasta cijena na svjetskom tržištu, a naša privreda nije proizvela veći dio, bar roba široke potrošnje, mi smo uvezli inflaciju i sve je poskupilo. To najbolje osjete građani jer mogu za isto novca da kupe manje prehrambenih artikala. Dakle, može se kazati da Vlada RS vodi lošu makroekonomsku politiku i da je zakasnila s mjerama kojima bi se bar djelimično obuzdao rast inflacije“, poručio je Radović.