Kada Vladimir Putin kaže da ne blefira, najbolje je pretpostaviti da to zapravo i misli.
Ruski predsjednik je tvrdio da Zapad prijeti Rusiji nuklearnim oružjem, insistirajući: “Imamo mnogo oružja da odgovorimo to nije blef”.
Ispad je uslijedio pošto je ruski predsjednik najavio djelimičnu mobilizaciju civila u pokušaju da promijeni tok rata u Ukrajini. Gubi na bojnom polju, ponižen je na međunarodnom nivou i sada je otvorio Pandorinu kutiju za svoj narod.
Rusi imaju vojnu rezervu od dva miliona ljudi, od kojih je većina služila vojsku u proteklih pet godina.
Ako ih mobilišu da se bore u Ukrajini, to bi moglo napraviti razliku na bojnom polju – ali tek sljedeće godine. To je zato što obuka ljudi zahtjeva vrijeme. Osnovna obuka u Rusiji bi trebalo da traje pet mjeseci, specijalistička obuka je povrh toga još dva-tri mjeseca, prenosi Blic.
Ovi ljudi se neće pojaviti na frontu sve do proljeća, za kada većina stručnjaka predviđa veliku drugu ofanzivu. Među njima je i profesor Majkl Klark, britanski akademik koji se specijalizovao za studije odbrane.
FOTO: MINISTRY PRESS SERVICE HANDOU/EPAFOTO: MINISTRY PRESS SERVICE HANDOU/EPA
Kako Klark piše za San, sve “miriše na očaj”, a Putinova moć nikada nije bila krhkija. Zaključuje da Putinova nuklearna prijetnja zapravo jeste blef, ali da on umjesto toga u rukavu ima drugi zlokoban plan – novu brutalnu ofanzivu.
Bitka se brzo razvija na terenu u Ukrajini. Herson je jedini značajan grad koji Rusi drže. Ako Putin i to izgubi, onda će udar na njegov prestiž biti ogroman. Neka vrsta velikog preokreta u Rusiji sada nije nemoguća. Rusi igraju na vrijeme, jer u Ukrajini počinje zima, što će omogućiti njihovim novim trupama da prođu obuku.
– Putin možda osjeća da mora da preživi do februara kada može da pokrene ovu veliku ofanzivu i pokaže neke rezultate. Ako izgubi više teritorije u Ukrajini između do tada, biće u još većoj nevolji – napisao je.
Optimistični scenario
Blumberg u svojoj analizi navodi zašto Putinove nuklearne prijetnje treba shvatiti ozbiljno, ali ne previše. Čini se da Putin konačno shvata koliko loše mu ide rat. Opredjeljujući se za djelimičnu mobilizaciju, on pokušava da umiri tvrdolinijaše koji su pozivali na sveobuhvatni rat, a da ne razbjesni javnost koja je uglavnom apatična. Njegov cilj je, vjerovatno, da zaustavi eroziju ruskog vojnog položaja, a zatim iskoristi prijetnju eskalacije za nametanje diplomatskog rješenja.
Da li će ovo funkcionisati je druga stvar. Bacanje loše obučenih, opremljenih i motivisanih vojnika u mašinu za mljevenje mesa vjerovatno neće promijeniti vojnu jednačinu, navodi američki sajt.
Upotreba nuklearnog oružja za sprečavanje takvog poraza je uvijek bila mogućnost. Ruska doktrina obuhvata spremnost da se koristi nuklearna eskalacija za okončanje konvencionalnog sukoba pod prihvatljivim uslovima.
Drugim riječima, Ukrajina i SAD moraju da prihvate gubitak Krima, za koji Rusija već tvrdi da je njena suverena teritorija, i bilo koje zemlje koje Moskva anektira u Donbasu, ili rizikuju nuklearni sukob.
Da li bi Putin išao do kraja sa prijetnjom? U Vašingtonu i drugim zapadnim prestonicama optimisti vjeruju da Putin neće koristiti nuklearno oružje jer mu to ne bi stvarno pomoglo.
Takozvano nuklearno oružje na bojnom polju najbolje funkcioniše protiv velikih masa vojnika ili tenkova, ali borbe u Ukrajini su prilično raspršene. Držanje teritorije ili gradova koji su upravo pogođeni nuklearnim oružjem takođe nije atraktivan predlog, a izgledi da bi udari mogli da se vrate u Rusiju čini upotrebu nuklearnog oružja još manje privlačnim.
Srpskainfo