Dok se noć polako spušta, iz pećine Rastuša izlijeću slijepi miševi. Nekoliko stotina ovih stvorenja prekrivaju noćno nebo. Noću kreću u lov na insekte. Danju su tu, među stijenama ove pećine. Jednako aktivni. Ovi jedini stanari pećine privukli su brojne turiste i zaljubljenike u prirodu. Malo je poznato da su slijepi miševi vrlo korisne životinje, jer su regulatori brojnosti insekata i najvažniji prirodni pesticid.
Živopisni put do Rastuške pećine nalazi se u neposrednoj blizini istoimenog sela (zaselak Subotići, od zadnjih kuća stotinjak metara), na padinama Hrnjinog brda, u opštini Teslić. Nalazi se na 370 metara nadmorske visine. Na ulazu bogati bršljen, koji daje mističnu notu ovoj pećini. Dopire hladnoća ispod pukotina vrata. Vrlo je hladno i unutra.
Iako je napolju tog dana bilo prijatnih dvadeset šest stepeni, u pećini tek 13, jer klima pećine ne podliježe uticaju spoljašnje klime, tako da temperatura unutar pećine iznosi 13 stepeni tokom cijele godine. U vazduhu se osjeća povjetarac od njihovih krila. Djeluje čak kao da duva vjetar. U neprekidnom su letu. Stotine njih. Ljudi su uglavnom u zabludi da će ih slijepi miševi napasti prilikom posjete pećini, između ostalog da će im se upetljati u vlasi kose. Naprotiv, izbjegavaju ama baš svaku prepreku, pa tako i ljudsku figuru. Šetnja kroz pećinu dugu 350 metara predstavlja nezaboravnu avanturu, u koju smo se direktorom Turističke organizacije Danijelom Petrovićem.
Neopisive skrivene ljepote, u kojima se stalagmiti, salivi, bigrene kade i pećinski hlijeroglifi smjenjuju sa fragmentima pećinskih stubova, koji podsjećaju na antičke i renesansne dvorce i spomenike različitih boja, osnovne su karakteristike Rastuške pećine nadomak Teslića. Pećina je značajno paleontološko i arheološko nalazište. Istraživanja u pećini trajala su gotovo cijeli prošli vijek. Najveća istraživanja obavljena su početkom 90-ih godina kada su stručnjaci iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine pronašli više eksponata. Ovaj speleološki objekat je 2012. istraživao viši predavač Odsjeka za arheologiju Univerziteta u Kembridžu Preston Tor Mirakl.
U dvije sonde tada su pronađeni kosti i zubi pećinskog medvjeda i dio čeljusti vuka, kao i ostaci kamenog oruđa i drvenog uglja, koji potiču od prastarih stanovnika ove pećine, paleolitskih lovaca. Na nekoliko vrsta pronađeni su i tragovi “brušenja” pećinskog medvjeda.
Pećina Rastuša je jedno od najvećih kolonija slijepih miševa na ovim prostorima. Ova pećina je izuzetna po tome što se u ljetnom periodu u njoj formiraju porodiljske kolonije slijepih miševa koje spadaju u veće na Balkanu.
Posjetiocima je na raspolaganju oko 350 metara uređenih i osvijetljenih staza. Upravo je to ono što većinu posjetilaca oduševljava. Posebna atraktivnost se nalazi na zidovima pećine koji su pokriveni šarama poznatim pod imenom „Tigrova ili leopardova koža“ koja nastaje u kombinaciji kalcitnih naslaga i otopina minerala, ova pojava u Evropi se nalazi još samo u dvije pećine u Italiji i Francuskoj.
Pećina Rastuša je čini se, raj za slijepe miševe. Priroda je ovdje sama ocrtala pravi dragulj, koji mami brojne posjetioce u ovaj kraj Teslića. Postoje mnoge zablude, mistična vjerovanja i strahovi vezani za slijepe miševe. U Evropi ih još od vremena starih Rimljana dovode u vezu sa đavolima i vješticama. Sa druge strane, u Kini i na Dalekom istoku, ova izuzetna životinja oduvijek je smatrana simbolom napretka, zdravlja i sreće.
Izvor: TV K3