Tri kilograma težak Jakov je naime prva beba rođena iz zamrznutog embriona, što je jedinstven slučaj u nekoj državnoj zdravstvenoj ustanovi Srbiji.
– Prva trudnoća vantjelesnom oplodnjom nije uspjela, ali suprug Rajko i ja nismo gubili nadu. Vjerovali smo valjevskim ljekarima, nismo bili obeshrabreni neuspjehom i prihvatili smo novi pokušaj iz odmrznutih embriona. Ne mogu da opišem koliko sam bila srećna kada sam saznala da sam u drugom stanju, a kamoli kada je Jakov rođen – kaže majka Ljiljana.
Kako objašnjava dr Branko Budimirović, šef tima Centra za vantjelesnu oplodnju, od svake pacijentkinje koja uđe u ovu proceduru uzima se šest embriona, tri svježa se odmah koriste, a tri zamrzavaju u slučaju da prva trudnoća ne uspije.
– Na taj način nakon par mjeseci imamo mogućnost da koristimo zamrznuti materijal. Ako nastane trudnoća, onda parovi mogu kasnije da dođu po embrione za drugu bebu – kaže dr Budimirović.
RFZO inače zamrzavanje i odmrzavanje ne priznaje kao trošak koji treba da finansira država, već to plaćaju isključivo potencijalni roditelji. Po riječima embriologa Centra za VTO Milice Krstivojević, zamrznuti embrioni čuvaju se do pet godina.
– Kao i svi postupci u našoj laboratoriji, i proces zamrzavanja je tehnički jako zahtevan. Prvi korak je zamrzavanje. Onog trenutka kada se odradi drugi korak, odnosno odmrzavanje, 80 odsto embriona preživi i oni su identičnog kvaliteta i imaju istu šansu za implantaciju kao i embrioni koji se vraćaju u svježem ciklusu – objašnjava ona.