Srpska pravoslavna crkva, škole, brojna društva i porodice danas se molitveno i svečano sjećaju utemeljivača autokefalne Srpske pravoslavne crkve koji je u svojoj ličnosti objedinio prosvjetitelja, duhovnika, državnika i učitelja.
Krsna slava odlika je koju u pravoslavlju imaju samo Srbi. Učeni od Svetog Save, ostala je praznik svakog krštenog Srbina. Podjednako radovanje dijeli se sa svima na krsnim slavama. Djeca o slavi govore i u stihovima.
Umne i korisne pouke Svetog Save su inspiracija i za snimanje filmova za najmlađe. Svetitelj Sava glavni je lik i romana “Gora Preobraženja”. Književnica Ljiljana Habjanović Đurović kaže da joj se u snu javio na Savindan 2009. godine.
– Sam čin pisanja trajao je tri godine. Za to vrijeme svakodnevno sam se molila Bogu, da mi pomogne, da sadajestvuje, kao što sveti sadejstvuju u slikanju ikone – priča Ljiljana Habjanović Ćurović.
Predajući se njegovoj nebeskoj zaštiti, vjernici u njegovu slavu podižu hramove. Јedan od njih je i u Foči. Svetosavski hram ukrovljen je prije šest godina. Na unutrašnjem uređenju predstoji mnogo truda.
Protojerej stavrofor Nenad Tupeša, starješina Svetosavskog hrama u Foči, kaže da će biti potrebno još oko 600 do 700 hiljada evra za izradu podnog mozaika, grejanja i dijela ikonostosa, kao i nabavku ostalog inventara koji je potreban za funkcionisanje crkve.
Uz ovaj hram rastu i djela njegovih svepravoslanih sljedbenika. Otkad se predstavio Gospodu, prije 782 godine, u čast Svetog Save – hristonosca i spasitelja, organizuju se i svečane akademije, ali i balovi na kojima se veliča raskošna kultura, koju je utemeljio i na dobro ostavio srpskom narodu i pravoslavlju.
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvjetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.
Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.
Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.
Sveti Sava je napisao Tipik po kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.
U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području Srpske države.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.
Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela “Nomokanon” /1220./ i “Sinodik pravoslavlja” /1221./ postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.
Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostao je poznat kao osnivač i tvorac Svetosavskog pravoslavlja.
Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.
Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.
Povodom Savindana, zvaničnici Republike Srpske uputili su čestitke. Predsjednik Srpske Milorad Dodik čestitao je školsku slavu Svetog Savu prosvjetnim radnicima i učenicima, te poželio da im svijetli primjer svetosavlja bude nadahnuće i inspiracija u učenju i sticanju znanja koje će im omogućiti da iskažu svoje potencijale i postižu velike uspjehe.
Premijerka Srpske Željka Cvijanović u ime Vlade i svoje ime čestitala je školsku slavu – Svetog Savu svim učenicima, studentima, prosvjetnim radnicima i zaposlenima u oblasti obrazovanja. Cvijanovićeva je u čestitki navela da “obilježavajući Savindan, njegujemo uspomenu na Rastka Nemanjića – Svetog Savu, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača prosvjetiteljstva i zaštitnika školstva”.
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović čestitao je školsku slavu Svetog Savu učenicima i prosvjetnim radnicima u Srpskoj, te poželio da ostanu na putu svetosavlja, jer je to put prosvjetiteljstva, znanja i istine.
RTRS