Iako je planirano, od probnog popisa poljoprivrede u septembru neće biti ništa, a kako stvari sada stoje, neizvjesno je da li će se i poslije 60 godina od posljednjeg popisa održanog 1961. kompletna poljoprivreda popisati u 2021. godini, kako je planirano.
“Neki sastanci se održavaju, metodologija je manje-više dogovorena, ali sve stoji. Možemo reći da se ništa ne radi. Nema formiranog Savjeta ministara BiH, nema novca i tu je sva suština. Da nam popis treba, treba, i on je neophodan, ali o tome malo ko brine”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak statističkim agencijama u BiH.
U Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske rekli su nam da je sprovođenje istraživanja kvaliteta okvira za popis poljoprivrede (probni popis) bilo planirano u septembru i da ga je trebalo sprovesti metodom od vrata do vrata na reprezentativnom uzorku od jedan odsto ili 80 popisnih krugova u Srpskoj.
“Međutim, zbog izostanka očekivanih vanbudžetskih finansijskih sredstava sprovođenje je odloženo za proljeće naredne godine”, rekli su nam u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske.
Posljednji popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini sproveden je davne 1961. godine i od tada više niko nije popisao šta je to čim Bosna i Hercegovina raspolaže kada je u pitanju poljoprivreda.
U zemljama Evropske unije takav popis se sprovodi svakih deset godina, a preporuka je da se on uradi godinu dana prije popisa stanovništva.
O popisu poljoprivrede u BiH priča se već godinama, ali do danas nije urađeno puno toga. Osnovni problem je nezainteresovanost vlasti da se taj posao uradi, ali i politika, s obzirom na to da Bošnjaci, a djelimično i Hrvati insistiraju da se prije popisa usvoji zakon o popisu poljoprivrede, što u Republici Srpskoj neće da čuju jer je poljoprivreda u isključivoj nadležnosti entiteta.
Takođe jedan od problema je i taj što popis poljoprivrede košta, zavisno od obima između 20 miliona i 30 miliona KM, kojih u ovom trenutku nema, a kako nezvanično saznajemo, niti će se planirati u budžetima za 2020. godinu.
“Nažalost, bez popisa poljoprivrede, kao i bez uspostavljanja i dva za nas bitna registra zemljišnih parcela i registra životinja, planiranje, kao i praćenje i kontrola u ovoj oblasti su otežani i bazirani na procjenama”, rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da oni i Vlada Republike Srpske planiranje trenutno sprovode na bazi stručnih procjena i naučnih analiza.
Naglašavaju da nema sumnje da je popis poljoprivrede jedini mjerodovan alat na osnovu kojeg se može steći realna i pouzdana slika stanja u oblasti poljoprivrede te da je izričit stav Vlade Republike Srpske da popis poljoprivrede treba sprovoditi po metodologiji EU koja ne podrazumijeva donošenje bilo kakvog posebnog zakona.
Šta podrazumijeva popis
Popis poljoprivrede, kako kažu u Republičkom zavodu za statistiku, predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih statističkih aktivnosti u evropskom statističkom sistemu.
“Osnovni ciljevi su dobijanje sveobuhvatnog pregleda strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, izrada baze podataka, međunarodno uporedive, zasnovane na ključnim obilježjima u oblasti poljoprivrede”, kažu u Republičkom zavodu za statistiku.
Dodaju da se popisom poljoprivrede obezbjeđuju statistički podaci potrebni za razvoj održive poljoprivredne politike te statistički registar poljoprivrednih gazdinstava koji će obezbijediti okvir za istraživanja.
Nezavisne novine