Vrijednost izvezene robe iz Bosne i Hercegovine je za skoro 14 odsto manja u avgustu ove godine u odnosu na isti period prošle.
Kako su objavili iz Centralne banke BiH, vrijednost izvezene robe u avgustu 2023. godine iznosila je 1,16 milijardi KM, što predstavlja godišnji pad od 13,7%.
– Godišnja stopa rasta vrijednosti izvoza u posmatranom periodu je bila pod uticajem smanjene tražnje za robom iz BiH na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Pad vrijednosti izvoza je posljedica godišnjeg pada izvoza proizvoda mineralnog porijekla (31,2%), baznih metala (26,9%), proizvoda hemijske industrije (11,9%) i namještaja (6,6%). S druge strane, izvoz mašina i aparata je u posmatranom mjesecu zabilježio godišnji rast vrijedan 1,3%. Posmatrano kumulativno za prvih osam mjeseci 2023. godine, izvoz je realizovan u vrijednosti od 11,23 milijarde KM, što predstavlja godišnji pad od 5,6% – naveli su iz Centralne banke BiH.
S druge strane, vrijednost uvezene robe u BiH u avgustu 2023. godine je iznosila 2,30 milijardi KM, što predstavlja pad od 2,2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
– Godišnji pad vrijednosti uvoza posljedica je pada nekih od uvozno najznačajnijih grupa proizvoda. Uvoz proizvoda mineralnog porijekla, prvenstveno nafte i naftnih derivata, kao i baznih metala, zabilježio je godišnji pad vrijednosti od 22,0% i 16,1%, tim redom. Pozitivan uticaj na vrijednost uvoza imali su transportna sredstva (43,3%) i mašine i aparati (22,6%). U prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno robe u vrijednosti od 18,28 milijardi KM, što predstavlja pad od 1,3% u odnosu na isti period prethodne godine – pišu iz Centralne banke BiH.
Saša Stevanović, ekonomski analitičar, smatra da je podatak o tome da je izvoz doživio korekciju od skoro 14 odsto pokazatelj usporavanja nečega što se zove eksterna tražnja.
– Pošto smo najviše orijentisani na Evropu, usporavanje izvoza na tom tržištu je uvoz eksternog šoka u domaći ekonomski sistem. Naši izvoznici trpe određenu štetu, koja se reflektuje manjim prihodom. Usporavanje izvoza i agregatne tražnje u Evropi nije dobra vijest za ekonomiju. To se vidi na ekonomskim fundamentima Evrope. Ono što nije dobro je što se usporavanje izvoza ubrzava, što oscilira. Tako je, na primjer, u julu izvoz bio manji za 5%, dok je u avgustu manji 14%. Ali u aprilu za 13%. Ono čemu svjedočimo su velike oscilacije, da li ćemo imati veću ekonomsku štetu, tj. za državu veći spoljnotrgovinski deficit, a za privredna društva manji profit i ugrožavanje postojećih radnih mjesta, hoćemo – kaže Stevanović.
Dodaje da je ekonomska politika Evrope pogrešna.
– Instrumenti koji se upotrebljavaju su isti, a uzroci inflacije potpuno različiti. Kada usporava eksterna tražnja, onda se stimuliše domaća tražnja i to je recept. Koriste se različite mjere i instrumenti. To je moguće kada imamo fiskalni prostor i fiskalni kapacitet da se zadužimo i kada imamo obezbijeđene izvore finansiranja. Uvijek kada ekonomija usporava rade se aktivnosti stimulisanja ekonomije, ubrzavanje. Stimulisanje vrši država, zaduživanjem, tj. stvaranjem deficita. Nivo ekonomske štete koji se stvara u sistemu uvijek se mora negdje reflektovati, obično, ako su politike dobre, to preuzimaju javne finansije na sebe, ali to nekad nije moguće, pa ostali elementi sistema, stanovništvo u vidu zaposlenih ili privreda u vidu kapitala, manjom platom, manjim profitom, gubitkom radnog mjesta, bankrotom preduzeća – rekao je Stevanović za „Nezavisne novine“.
Ekonomista Slaviša Raković kaže da je njegovo mišljenje da je proizvodnja prilagođena prodaji, te da izvoznici ne trpe posljedice smanjenja izvoza.
– Sve u svemu, radi se o nešto slabijoj tražnji na tržištu Evropske unije, ali i o otežanim uslovima poslovanja sa tržištem Rusije. Mislim da oba faktora doprinose jednako ovom rezultatu – naglasio je Raković.
Vecernjenovosti.ba (Foto: Pehels)