Formiranje jedinice za zaštitu i spasavanje na nivou BiH stara je politička tema u zemlji, ali je u žižu javnosti opet dospjela nakon što se, kao obećanje BiH, našla u famoznom Programu reformi koji smo uputili u NATO.
U tom dokumentu se navodi da će Ministarstvo bezdjednosti BiH nastaviti da učestvuje u radu ad hok timova Grupe za civilnu zašitu sa civilnom stručnjacima.
– Okvirni zakon navodi da bi Savjet ministara BiH trebalo da uspostavi mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spasavanje na niou BiH. Savjet ministara je donio odluku o novom sastavu Koordinacionog tijela za zaštitu i spasavanje, koji nije usvojen u parlamentarnoj proceduri, ali je ova aktivnost ponovo pokrenuta – piše u Programu reformi usvojenom u Predsjedništvu BiH.
Pomenuti Okvirni zakon za zaštitu i spasavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH postoji od 2008. U njemu je predviđeno da Savjet ministara BiH formira, od specijalizovanih jedinica i službi civilne zaštite entiteta, Brčko Distrikta BiH i drugih institucija, organa i pravnih lica na nivou BiH, mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spasavanje za djelovanje u slučaju prirodne ili druge nesreće.
Ta jedinica je i za učešće u međunarodnim vježbama, operacijama pomoći i drugim aktivnostima, uz saglasnost nadležnih organa entiteta, Brčkog i drugih institucija.
Oko tog člana zakona godinama traju politički ratovi, baš kao i oko formiranja Operativno-komunikacionog centra BiH – 112 pri Ministarstvu bezbjednosti BiH, u kontekstu prenosa nadležnosti.
Direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS Milan Novitović kaže za Srpskainfo da u obzir dolazi formiranje samo privremenih, ad hok timova na nivou BiH za zaštitu i spasavanje, u zavisnosti od potrebe i vrste katastrofe. Takve privremene jedinice su potrebne, jer Evropski mehanizam za pružanje pomoći i INSARAG kao institut međunarodne pomoći, u slučajevima zaštite i spasavanja pod okriljem UN, prepoznaju samo BiH kao članicu.
– Trenutno ne postoji organizovana nijedna jedinica koja može da odgovori u ime BiH. Zajedno sa Federalnom upravom civilne zaštite (FUCZ) na pola projekta smo koji radimo sa EU. To će najvjerovatnije da bude ta ad hok jedinica koja se odnosi na spasavanje u zemljotresima u urbanim sredinama, to su USAR timovi. Najvjerovatnije ćemo 13. oktobra 2020. imati zajedničku vježbu uz pomoć predstavnika Hrvatske sa kojima smo u projektu, kao članicom EU, ali kao dvije odvojene jedinice na zajedničkom zadatku. Vježba će vjerovatno biti na prostoru Banjaluke – kaže Novitović.
Prema njegovim riječima, može da se dogodi da FUCZ ima kompletnu jedinicu za odgovor na neku katastrofu i tada je stavlja na raspolaganje Koordinacionom tijelu koje je sastavljeno od predstavnika Savjeta ministara BiH, entiteta i Distrikta Brčkog. Tom jedinicom ne može da komanduje Ministarstvo bezbjednosti BiH.
– Dakle, ne postoji u Ministarstvu bezbjednosti jedinica za zaštitu i spasavanje. Govorimo o privremenim jedinicama po međunarodnim standardima. Na primjer, USAR tim šaljemo u Francusku, on se sastoji od 38 ljudi, plus isto toliko u rezervnom timu, ali je takva jedinica samostalna samo 10 dana. Već 11. dan ona se povlači. Upotrebu takvih jedinica odobrava isključivo Koordinaciono tijelo BiH – poručuje Novitović.
Istovremeno, Dragan Mektić tvrdi da u Okvirnom zakonu nije jasno precizirano o kojoj vrsti jedinica se radi.
– Međutim, čitajući Program reformi, koji je potpisao Milorad Dodik, vidi se da će Savjet ministara BiH formirati specijalizovanu jedinicu na nivou BiH. Nigdje ne piše da su to ad hok komisije. Očigledno je da sada neki pokušavaju da se izvuku iz te priče. To je, dakle, obaveza koja je preuzeta u smislu ispunjavanja uslova za članstvo u NATO. Kada je riječ o Operativno-komunikacionom centru BiH, on je u tehničkom smislu profunkcionisao i to se vidjelo na nedavnom primjeru zemljotresa u Albaniji. Ali, problem je što broj 112 nije povezan sa službama u BiH – kaže Mektić za Srpskainfo.
Slučaj Albanije
U slučaju da je pomoć potrebna nekom u BiH, prvo se ide ka međusobnoj saradnji entitetskih uprava civilne zaštite na osnovu sporazuma koji su odobrile dvije vlade 2004. Ako to nije dovoljno, Vlada RS ili Vlada FBiH se obraćaju Koordinacionom tijelu, kažu da nismo u mogućnosti da se zajedničkim snagama borimo s katastrofom i da nam je potrebna međunarodna pomoć. Tada Koordinaciono tijelo traži pomoć preko Evropskog mehanizma.
– Na konkretnom primjeru Albanije, oni su nakon zemljotresa uputili zahtjev Evropskom mehanizmu i INSARAG nakon čega su Ujedinjene nacije i Evropska komisija zahtjev za pomoć proslijedile svojim članicama pojedinačno, tačno navodeći koja je katastrofa u pitanju. Samo 45 minuta poslije, Albanija je obustavila zahtjev za pomoć u spasavanju, jer se odazvao dovoljan broj zemalja i timova – kaže Novitović.
(Slobodan Popadić, Srpskainfo – Foto: Civilna zaštita Banjaluka/RAS Srbija)