U Njemačkoj i Švedskoj gore migrantski kampovi, Hrvatska i Slovenija razmjenjuju diplomatske šamare zbog prebacivanja izbeglica iz jedne države u drugu, podižu se ograde na granicama, angažuju dodatne policijske i vojne snage u zemljama u koje su nekada građani EU ulazili samo s ličnom kartom.
Evropa već gubi tlo pod nogama pred talasom migranata, ali onespokojava to što stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak, navedeno je u članku objavljenom u „Njujork tajmsu”. Broj izbjeglica koje žele da se domognu Starog kontinenta ne treba mjeriti stotinama hiljada, već milionima, napisao je nedavno na svom tviter nalogu Donald Tusk, predsjednik Evropskog savjeta.
Iako smo već sa nevjerovatnih 60 miliona izbjeglih i raseljenih u svijetu dosegli brojku prvi put zabilježenu u istoriji, prognoze kažu da smo, u stvari, tek na početku te crne statistike i da će u godinama koje dolaze broj izbjeglih rasti. Ne nazire se kraj ratnih sukoba u Siriji ili Avganistanu, neizvjesno je hoće li militantne grupe koje haraju Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, poput Islamske države ili Boko Harama, konačno biti zbrisane ili će, naprotiv, još više ojačati, a tek je na dugom štapu kada će u zemljama godinama razaranim unutrašnjim i spoljnim ratovima i sukobima poput Iraka, na primjer, biti moguće voditi normalan, pristojan život.
RTRS