Jedna od njih je da probiotici ne djeluju blagotvorno samo na crijeva, već i na druge organe. Zahvaljujući njima mogu da se smanje simptomi astme, umanji rizik od arteroskleroze, snizi nivo triglicerida i holesterola, poboljša zdravlje usta i zuba, jača imuni sistem, poveća apsorpcija nutrijenata… Prije nekoliko godina su se, čak, pojavile prve studije koje pokazuju pozitivne efekte određenih probiotskih sojeva u tretmanu gojaznosti i šećerne bolesti, pa čak i nekih do sada hroničnih i neizlječivih oboljenja, što ukazuje na to da će uloga probiotika u budućnosti biti još značajnija.
Ne smije se zaboraviti ni njihov pozitivan uticaj na niz metaboličkih funkcija. Recimo, sinteza vitamina K nije moguća bez njih, a mnogi šećeri se mogu svariti samo uz njihovu pomoć.
Među zanimljivim, nerijetko zanemarenim podacima, nalazi se i onaj da u našim crijevima živi oko sto biliona bakterija, što je približno deset puta više od ukupnog broja ćelija koje izgrađuju naš organizam. Ovoliko brojno “društvo” predstavlja veliki zdravstveni potencijal, koji bi trebalo njegovati.
Uprkos gotovo beskrajnom nizu koristi koje probiotici donose, oni nisu ni bombone, ni žvake, koje uzimamo kad god se sjetimo. Eduard Sleese iz Instituta Lallemand Rosell u Kanadi, vodeće kompanije u svijetu za proizvodnju probiotskih sojeva bakterija, naglašava da nisu svi probiotci isti, te da postoje velike razlike u sastavu, količini probiotskih bakterija, tehnologiji izrade, kvalitetu i efikasnosti, te da treba voditi računa da se primjenjuju samo probiotici provjerenog sastava. Budući da mi, koji nismo farmaceuti, ne znamo “rodoslov” sojeva bakterija, najsigurnije nam je da se odlučujemo za proizvode uglednih proizvođača.
RTRS