Udruženje žena ’’Tkanica’’ iz Prnjavora predstavilo je sinoć svojim sugrađanima dio rukotvorina u okviru štanda koji se nalazio na ulazu Centra za kulturu u Prnjavoru. Inače ovaj štand sa ručnim radovima bio je izložen u okviru ’’Nikoljdanskog dječijeg koncerta’’ pri čemu je udruženje obilježilo i 10.godina postojanja.
Zainteresovani posjetioci a posebno pripadnice ljepšeg pola, su na taj način mogli da vide razne rukotvorine, posebno one pletene odjevne predmete u vidu šalova, kapa, rukavica štitnika za uši, predstavljenih u raznim bojama i veličinama. Ovi odjevni predmeti koji u ovim hladnim danima postaju pravi izvor toplina rađeni su sa isto tako mnogo topline u srcu pojašnjava član udruženja ’’Tkanica’’ Vesna Simić.
Ističe i kako oni sve ovo rade i sa ciljem da sačuvaju tradiciju i tehniku ručne izrade, koju su vjerno čuvale i praktikovale njihove majke, bake i druge žene u prošlosti. Simićeva smatra i kako se bore da nauče nove generacije tim tehnikama ali i da ljudi trebaju više da cijene ručne radove.
’’Generalno ljudi jako slabo imaju interesovanje da kupe nešto. Nekako mislim da mi kao nacija volimo sve tuđe a najmanje svoje. Međutim ima i nekih koji to znaju cijeniti i prepoznati tu vrijednost tih rukotvorina ali ih je i dalje jako malo. Onaj ko je upoznat sa tim on će i cijeniti ručni rad dok onaj ko sa tim nije upoznat on će neki odjevni predmet prije kupiti u nekom butiku nego od neke domaćice ’’,rekla je Simić.
U periodu kada nam na vrata uveliku kucaju praznici koje obično ispuni i period darivanja, naša sagovornica navodi kako su ovakvi pleteni proizvodi pravi izbor za poklon.
’’ Ja često znam od neke svoje prijateljice koja je članica udruženja kao i ja da kupim neku rukotvorinu i poklonim je nekom ili da istu rukotvorinu napravim. Naše rukotvorine dosta kupuju i majke za svoju djecu ili neki naši prijatelji i poznanici koji iste te rukotvorine poklanjaju svojim bližnjima’’,rekla je Simićeva.
Posebno interesovanje su privukle i tradicionalne pletene čarape koje naš narod naziva i priglavcima a koji su bili ukrašeni šarenim vezom. Pred publikom bili su predstavljeni priglavci koji su bili zastupljeni u prnjavorskom kraju a koje karakteriše specifičan vez.
’’ Ovaj način izrade priglavaka je specifičan baš zbog toga veza i krase ga razni geometrijski oblici. Ovakve prijemere izrade priglavaka se može vidjeti ponegdje i u okolini Srpca i Banjaluke ali je uglavnom zastupljena u bližoj okolini Prnjavora. On je specifičan za ove naše krajiške prostore u kojima je isto tako specifičan i način veza u vidu pokrstice dok su ljudi u Posavini uglavnom punim vezom’’,rekla je Simićeva.
Po pitanju izrade samih narodnih nošnji i da li ovo udruženje nekada planira i sa tim da se bavi, Simićeva navodi da je to veoma složen proces koji zahtjeva mnogo vremena i novca.
’’ Svi koji vole narodne nošnje kao što su kulturno-umjetnička društva onda uglavnom će ići da nabave nošnju kod onih koji to rade mašinski. Gotovo sva društva koja moraju da obezbjede veliki dio nošnji za kuturne nastupe, uglavnom će se opredjeliti za mašinsku izradu koja je mnogo pristupačnija i jeftinija. A ručni i mašinski rad su dva različita pojma. Taj mašinski rad nekada stvarno lijepo izgleda ali ja uvijek prednost dajem ručnom radu ’’,rekla Simićeva.
Udruženje žena trenutno broji kako kaže deset članova. Objašnjava i da ih je nekada znalo biti i više ali joj je i dalje drago što postoje žene sa velikom voljom i poletom, kroz koji promovišu svoje djelovanje. Želja im je i da organizuju radionice za nove mlade naraštaje ali im nedostatak prostora predstavlja veliki problem. Nadaju se i da će taj problem kroz naredni period biti riješen a sve radi promocije domaćeg rada i očuvanja tradicije, koji treba da zaživi u savremenom dobu među mladim ljudima.
TV K3