Domaćin Miloš Traljić iz Ratkovca na svom poljoprivrednom domaćinstvu u Gornjim Galjipovcima proizvodi povrće. Na 35 dunuma Miloš Traljić na svom imanju proizvodi gotovo svaku povrtarsku kulturu: krompir, paprike, paradajz, kupus, lubenice, kukuruz…
Proizvodnjom povrća Miloš Traljić bavi se već desetak godina. Počeo je, kaže, sa jednim hektarom, danas povrće proizvodi na 3,5 hektara. Dio proizvodnje je na otvorenom, dio pod plastenicima…. Traljiće smo zatekli u sadnji kasne njivske paprike.
– Krompira ima zasijanog na preko hetar, na dva dunuma paprike i kupusa. Imam oko 750 kvadrata plastenika, u plastenicima su uglavnom paradajz i paprika i nešto krastavaca. Paradajz je sorta „berberana“, a paprike „roga“, „kaptur“ i babura – priča Traljić o svom domaćinstvu.
Kao i svaka proizvodnja i ova ima svoje teškoće. Najveći problem je ona na otvorenom, jer mnogo toga zavisi od vremenskih prilika ili neprilika. Ovaj domaćin doživio je ove godine neprijatno iskustvo sa ledom, čiju štetu na lubenicma itekako osjeti.
– Šteta od leda je bila velika na lubenicama, ali se situacija sada malo popravila. Lubenica će kasniti bar dvije tri sedmice, jer je usporilo zrenje, ali šta je tu je – kaže Traljić.
Iako paprike iz plastenika odavno beru, ona njivska još nije blizu, a kasniće i lubenica, bar dvije sedmice nego inače. Krupnoća plodova je dobra, samo vrijeme zrenja kasni, jer je više vlage nego sunca.
Traljići su instalirali sistem „kap po kap“, pa im stoga više odgovara više sunca.
S druge strane, koliko god da se uloži vremena, truda i sredstava u proizvodnju i koliko god plodovi bili dobri, zdravi i kvalitetni, domaćem poljoprivredniku ostaje problem sa plasmanom robe, jer nema organizovanog otkupa.
– Uspijevamo prodati samostalno, na tezgi u gradu. Kad je vrijeme za kiseljenje povrća kupci dolaze i kući pa kupuju. Snalazimo se kako ko može. Bilo bi dobro da imamo neki siguran plasman, da znamo ako proizvedemo da će to biti i otkupljeno i to bi bila i garancija za nas proizvođače – kaže Miloš Traljić.
Još ne zna koliko roda povrtarskih kultura da očekuje sa svojih njiva. Kaže da očekuje dobar rod, jer su se on i njegovi ukućani maksimalno potrudili da ispoštuju sva pravila uzgoja povrća.
Iskreno priznaje da je poljoprivreda težak posao. Najgore je to što nema ko da radi, poručuje naš domaćin, a i sama poljoprivredna proizvodnja je teška i neizvjesna.
Ipak, bez obzira na teškoće ovaj proizvođač ne odustaje od svog posla. Nastavlja da radi ono što najbolje zna – da proizvodi povrće. Njegovih 3,5 hektara su, što bi naš narod rekao „kao pod konac“, pa se njegovi kupci ne moraju bojati da će ostati bez domaćih proizvoda ovog domaćina.
Priču o domaćinstvu Milošu Traljiću pogledajte u našoj emisiji „Zemlja, izvor života“, u nedjelju, 8. jula, u 10,00 časova.
(TV K3)