Praznik Cvjetna nedjelja ili Cvijeti, uspomena na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, širom opštine Prnjavor vjernici su danas proslavili mirno i dostojanstveno.
Među onim koji su obilježili ovaj veliki praznik je i Velika Ilova gdje je u hramu ,,Smederevo” služena sveta arhijerejska liturgija. Pored toga članovi radionice ,,Naša budućnost” izveli su mali igrokaz gdje su predstavili prikaz običaje koji su karakteristični za praznik Cvijeti.
Branjem šarenog poljskog cvijeća i umivanjem iz posuda sa vodom koja je natopljena laticama, veseli i razigrani mališani su pokazali neke od običaja koji su nekada naširoko bili zastupljeni među pravoslavnim srpskim življem.
Na taj način predstavili su jedan od običaja kada su se na Cvijeti, mladići i djevojke skupljali da razmjenjuju cvjetove i na taj način izražavali međusobnu naklonost i ljubav.
Pokazali su da znaju i plesti vijence, ispunjene vrbama i drugim cvijećem, koje su nosili na glavi, u čast velikog praznika. Kroz radionicu koju pohađaju, pokazali su nam da su mnogo naučili o običajima i vjerovanjima, a sve kako bi ih sačuvali od zaborava.
Jedna od polaznica Sandra Ivanović nam je objasnila kako je Cvjetna nedjelja praznik koji se slavi poslije Lazareve subote pri čemu je pokretni praznik Objasnila nam je i da se uoči praznika bere cvijeće koje se stavlja u posude sa vodom pri čemu se naredni dan kada nastaje Cvjetna nedjelja ljudi umivaju sa tom vodom u cilju sreće i zdravlja.
” Ja sam i prije savladala tehniku pravljenja vijenaca i to rado prenosim svojim drugarima i drugaricama. Mislim da je lijepo poštovati svoje praznike i znati neke od običaja”,kaže Ivanovićeva.
A da je Cvjetna nedjelja važan datum za ovaj kraj, potvrđuju i sami Ilovčani. Navode da je Hristos uvijek u njihovim dušama trudeći se da kroz ovaj, ali i druge praznike, odaju mu nesebičnu pažnju.
Dragan Sančanin koji živi u Austriji, a rodom je iz Grabik Ilove, kaže kako uvijek poštuje svoje običaje iako često ne bude u svom zavičaju.
,, Današnji praznik je vrlo lijep i značajan za sve ljude. Želio bi da svim čestitam Cvijeti a ujedno, što je vrlo bitno i završnu nedjelju posta svima onima koji su od srca, postili. Ja se sjećam da je bilo više ljudi nekada ali se bez obzira ne sve, kao i sada slavilo. Drago mi je što običaje koji se praznuju na Cvjetnu nedjelju, sve više čuvaju mladi naraštaji ”,rekao je Sančanin.
Za vjerni narod služen je i sveta arhijerejska liturgija. Kao i u svim krajevima i ovdje ljudi sa velikom radošću slave ulazak Isusa Hrista u Jerusalim i poslednju nedjelju pred početak njegovih stradanja, smrt i Vaskrsenje, objašnajva jerej Sreten Živković. Poručuje da uvijek važno okupljati se i pratiti hristov put.
,, Mi danas u Velikoj Ilovi sa velikom radošću koja živi u našim dušama, dočekujemo Hrista i radujemo se današnjem prazniku i izlazimo u susret njemu. Čak pravoslavni hrišćani na ovaj praznik,na ovaj praznik ali i na ostale dane i događaje, koji sleduju u ovoj stradalnoj sedmici, prije vaskrsenja hristova, gledamo iz perspektive vaskrsenja . Zato je naša radost još i veća jer znamo da je kroz stradanje i raspeće, osnova svega vaskrsenje i pobjeda života nad smrti. Zbog svega toga radost je prevelika i mi se radujemo svemu tome”,rekao je Živković.
Podjeljene su i osvećene vrbove grančice a za sve vjernike priređeno je i posluženje. Po običaju poslije Cvijeti nastaje Velika, Gluva ili Strasna nedjelja u kojoj je Veliki petak, dan kada je razapet Isus Hrist, što od vjernika zahtijeva ozbiljnost i bogobojaznost. U srpskoj istoriji, na ovaj dan, narod se uvijek okupljao u radosti, ali bez veselja a u Takovu je na Cvijeti 1815. godine knez Miloš Obrenović pozvao Srbe na ustanak protiv Turaka što se u narodu obilježava kao Drugi srpski ustanak.
TV K3