Podaci sa Facebook profila stotina miliona korisnika ove društvene mreže otkriveni su na onlajn forumu u okviru dark veba, prenio je Blic pisanje Mejl Onlajna .
U ovoj sumnjivoj bazi podataka našli su se podaci iz ličnih dokumenata, brojevi telefona i puna imena 267 miliona korisnika mreže, od kojih je većina iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Mejl Onlajn.
Iako još nije jasno na koji način su “procurile” ove privatne informacije, stručnjaci nagađaju da je baza podataka sastavljena nezakonitim postupkom pod nazivom “struganje” – automatizovani botovi kopirali su javne informacije sa Facebook profila.
Pristup bazi podataka je od tada uklonjen, međutim ona je bila javna tokom dvije nedjelje prije nego što je otkrivena.
Propust je otkrila firma za bezbjednost na internetu u partnerstvu sa istražiteljem bezbjednosti Bobom Diačenkom.
“Diačenko smatra da je, prema dokazima, prikupljanje podataka najvjerovatnije rezultat nelegalne operacije brisanja ili zloupotrebe Fejsbukove API mreže od strane kriminalaca iz Vijetnama”, naveo je Pol Bišof iz kompanije “Compaiteć”, koja je učestvovala u ovoj akciji.
Ubrzo nakon što su podaci primijećeni, Diačenko je kontaktirao nadležne vlasti, kako bi baze podataka bile uklonjene.
Prema podacima kojima raspolažu istražitelji, baza podataka je prvi put izložena 4. decembra i nije bila zatvorena do 19. decembra.
Dostupno je bilo 267.140.436 privathih podataka korisnika koji mahom žive u SAD, a Diačenko je rekao da izgleda kao da su svi ovi podaci tačni.
Eksperti nisu sigurni kako su informacije dospjele u ruke internet lopova. Prva mogućnost jeste da su hakeri ukrali informacije sa Facebook-ove mreže prije nego što je ova kompanija prošle godine onemogućila pristup brojevima telefona korisnika.
Diačenko napominje da bi Facebook-ov interfejs mogao da ima rupu u sigurnosnom sistemu koja bi kriminalcima omogućila pristup privatnim informacijama korisnika i nakon što je pristup tim podacima onemogućen.
Drugi način dolaska do podataka mogao bi da bude ilegalni proces nazvan “struganje”, koji uključuje botove koji “prečešljavaju” i kopiraju informacije.
“Ovako velika baza podataka mogla bi da bude korišćena kao za slanje njuzletera firmi ili spam, naročito putem SMS poruka”, kaže Bišof, te savjetuje korisnicima Facebook-a da obrate pažnju na sumnjive poruke.
Čak i ako pošiljalac zna vaše ime ili neke osnovne informacije o vama, budite skepični kada su u pitanju bilo kakve neočekivane poruke, savjetuje Bišof.
Nezavisne novine