BANJALUKA – Prema procjenama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, primjenom Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH godišnje se uštedi oko 56,2 miliona KM.
S druge strane, stručnjaci ističu da je to ipak optimistična cifra i da uštede na godišnjem nivou nisu tolike. Takođe naglašavaju da je primjena pravilnika donijela rezultate, ali da još ima prostora za uštede, od niže veleprodajne i maloprodajne marže pa do smanjenja ili nulte stope PDV-a.
Tako u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO) kažu da su i prije nego što je donesen novi pravilnik imali izgrađen model za regulaciju cijena te da se efekti tog pravilnika nisu odrazili na manje troškove Fonda za lijekove.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je 2016. godine ukupan promet lijekova sa režimom izdavanja “Lijek se izdaje uz ljekarski recept” bio 531.233.856,30 KM.
Ta 2016. godina je posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekove u BiH.
Nakon što je primjena pravilnika zaživjela u potpunosti, a po osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. godini za lijekove koji se izdaju na recept, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je procijenjena ušteda 56.262.406,84 KM ili oko 11 odsto.
“Smanjenje cijena lijekova i uštede su imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje participiraju, odnosno plaćaju, a imaju režim izdavanja na ljekarski recept”, rekli su u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Oni su istakli da su oni prva, ali ne i posljednja linija u sistemu određivanja cijena lijekova u BiH te da su u drugoj liniji fondovi zdravstvenih osiguranja, koji na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati niže cijene od onih koje se odrede po pravilniku.
Za razliku od Agencije, u FZO RS kažu da je za ovu godinu procijenjena ušteda zbog prilagođavanja pravilniku oko 700.000 KM, što predstavlja tek jedan odsto od ukupno predviđenog budžeta FZO za lijekove na recept u ovoj godini.
“Uočeno je da su zbog primjene novog pravilnika, koji je, između ostalog, odredio maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova, za mnoge lijekove koji se nabavljaju putem javnih nabavki sada cijene znatno veće nego što su bile prije primjene pravilnika. U nekim slučajevima trenutna maksimalna veleprodajna cijena citostatika je veća čak i do 90 odsto od one koju je Fond ugovorio postupkom javnih nabavki, poput paclitaxela i docetaxela”, rekli su nam u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, dodajući da zbog većih ponuđenih cijena od ranijih koje je FZO plaćao za iste lijekove dešava se da FZO uopšte ne može da sprovede postupak javnih nabavki jer su cijene nerealno visoke.
Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže za “Nezavisne” da je “ušteda” od oko 56 miliona KM godišnje “malo prevelika”, ali da je pravilnik sigurno dao rezultate, te da na tome ne treba stati.
“Ima još prostora za uštede, od smanjenja veleprodajne i maloprodajne marže pa do smanjenja ili nulte stope PDV-a. Ipak smo mi još uvijek u regionu najskuplji kada su lijekovi u pitanju, ali to nije stvar Agencije. Mi smo kao Stručni savjet Agencije nedavno razgovarali na temu da se treba napraviti detaljna analiza primjene pravilnika i to ćemo u nekom narednom periodu i uraditi”, rekao je Prodanović.
Inače, Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH definisan je način na koji se izračunava maksimalna veleprodajna cijena lijeka, s tim da visina veleprodajne marže za lijekove koji se izdaju uz ljekarski recept može biti maksimalno osam odsto, dok visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva.
Trenutno u Bosni i Hercegovini maloprodajna marža, zavisno od entiteta ili kantona, kreće se od 15 pa do 30 odsto, što je, prema mnogim ocjenama, previše.
“Tu ima prostora. Možda treba stepenovati maržu pa, recimo, za lijek koji košta 500 KM veleprodajna marža ne može biti veća od dva odsto”, rekao je Prodanović, ističući da i u maloprodaji ima prostora za smanjenje, ali da je dobro to što postoji velika konkurencija na tržištu, što sasvim sigurno trgovce tjera da imaju što niže cijene.
Agencija: Fali nam radnika
Primjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH kontroliše farmaceutski inspektor Agencije i do sada prilikom kontrola nisu nađene neusklađenosti.
“U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH postoji manjak stručnog kadra, koji je nastao nakon donošenja zabrane o zapošljavanju. Nakon toga dolazili su i novi zadaci, a uvećavao se i broj svih zahtjeva i svi ti poslovi se samo raspoređuju na postojeći broj zaposlenih, koji se sve više smanjuje”, kažu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Izvor: Nezavisne