Od početka rata u Ukrajini prošlo je 1.000 dana i još se ne nazire primirje, a posljednja dešavanja idu u pravcu dalje eskalacije sukoba, posebno nakon što je Ukrajina, navodno, ispalila prve rakete ATACMS.
Državna novinska agencija Rusije TASS, pozivajući se na rusko Ministarstvo odbrane, izvijestila je da je dio balističkih raketa ATACMS pao na vojni objekat u regionu Brjansk, a naveli su da je došlo i do manjeg požara.
Ministarstvo je saopštilo da je oborilo pet raketa iznad ovog regiona, kao i da u napadu nije bilo poginulih, a ni štete.
Inače, korištenje raketa dugog dometa kojima se mogu gađati ciljevi u unutrašnjosti Rusije trenutno je najaktuelnije, posebno nakon što su SAD donijele odluku, tačnije, dozvolile Ukrajini da smije koristiti te rakete.
Zvanično, SAD nisu ni potvrdile ni demantovale tu informaciju.
Džozef Bajden, odlazeći američki predsjednik, koji je navodno potpisao takvu odluku na samitu Grupe 20 u Rio de Žaneiru, sjedio je preko puta Sergeja Lavrova, šefa ruske diplomatije, ali mu nije potvrdio da je odobrio Kijevu raketne udare.
Sa druge strane, Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, potvrdio je da su SAD odobrile udare, ali je Moskva poručila da će Ukrajina dobiti adekvatan i opipljiv odgovor te da prate izvještaje koji govore da bi Kijev mogao da koristi ATACMS rakete u Kurskoj oblasti.
Brajan Nikols, pomoćnik državnog sekretara SAD, rekao je da upotreba raketa dugog dometa može da natjera Rusiju da pregovora o miru.
“Oružje koje je američki predsjednik dozvolio Ukrajini da koristi daće joj veću sposobnost da se brani i nadamo se da će omogućiti Ruskoj Federaciji da shvati da upotreba sile za zauzimanje ukrajinske teritorije neće biti uspješna te da će možda početi da pregovara o miru ili, još bolje, jednostavno će se povući sa ukrajinske teritorije”, istakao je Nikols na marginama samita lidera G20 u Rio de Žaneiru.
Povodom 1.000 dana rata u Ukrajini, ukrajinske zastave osvanule su na brojnim evropskim institucijama, a Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da će Evropa biti uz Ukrajinu dok god to bude trebalo.
Iako se spekulisalo da su uz SAD dozvolu za korištenje raketa dugog dometa Ukrajini dale i Velika Britanija i Francuska, to se nije desilo, ali je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, rekao da je administracija SAD donijela “dobru odluku”.
Sa druge strane, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, potpisao je ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina, a što je djelimični odgovor na potez SAD.
“Državna politika u oblasti nuklearnog obuzdavanja je odbrambenog karaktera, usmjerena na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou dovoljnom za obezbjeđivanje nuklearnog obuzdavanja i garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, obuzdavanje potencijalnog protivnika od agresije protiv Ruske Federacije i (ili) njenih saveznika, a u slučaju nastanka vojnog sukoba – sprečavanje eskalacije vojnih dejstava i njihovo okončanje pod uslovima koji su prihvatljivi Rusiji i (ili) njenim saveznicima”, navodi se u dokumentu.
U dokumentu se navodi da se agresija bilo koje države iz sastava vojne koalicije protiv Rusije ili njenih saveznika smatra agresijom ove koalicije uopšte.
Glavni princip doktrine je da je nuklearno oružje krajnja mjera zaštite suvereniteta zemlje.
Istovremeno, usljed nastanka novih vojnih prijetnji i rizika po Rusiju bilo je potrebno precizirati parametre koji dozvoljavaju primjenu nuklearnog obuzdavanja.
Ukaz je stupio na snagu danom potpisivanja.
Sve je komentarisao i Mark Rute, generalni sekretar NATO-a, koji je rekao da je stav NATO-a da je “najbolje ne postavljati ograničenja” na isporuku sistema naoružavanja Ukrajini, dodajući da je na svakoj pojedinačnoj državi članici da donese odluku da li će dozvoliti korištenje svog oružja dugog dometa radi napada na ciljeve u Rusiji.
“Uvijek sam smatrao da je mudro ne pričati previše o tome šta radimo. Jasno je da je NATO ranije rekao, kada saveznici isporučuju sisteme naoružanja Ukrajini, najbolje je ne stavljati ograničenja na njih. To je opšti stav, ali je na saveznicima pojedinačno da odluče šta će da rade”, rekao je Rute dodajući da trenutno vidimo eskalaciju rata, jer je Rusija u njega umiješala Sjevernu Koreju.
Istovremeno, Rusija je započela i masovnu proizvodnju inovativnih mobilnih skloništa, koja će pružiti zaštitu od različitih prijetnji, uključujući svjetlosno zračenje nuklearne eksplozije i radioaktivnu kontaminaciju
Ova skloništa biće ključna za zaštitu civilnog stanovništva u vanrednim situacijama, a dizajnirana su kao modularne zaštitne jedinice koje mogu brzo da se transportuju i postave na bilo kojoj lokaciji, čime se značajno povećava efikasnost zaštite.
Svako sklonište ima osnovni paket koji uključuje dvije komponente, jedna je za smještaj 54 osoba, a druga tehnički blok, a kapacitet može da se poveća i ugradnjom dodatnih komponenti.
(Tekst: Nezavisne novine – foto: Klix)