Čitajući optužnicu tužilac BiH Dubravko Čampara detaljno je objasnio plan napada na policijsku stanicu, ponavljajući da je riječ o terorističkom činu, koji su pripremali i izvršili optuženi Čaušević sa drugim licima.
Prema njegovim riječima, ta grupa je, sarađujući sa Rijadom Rustempašićem, imala za cilj nasilno rušenje ustavno-pravnog sistema BiH i uvođenja šerijatske države, pri čemu su, po uzoru na terorističke metode iz Čečenije i Iraka, prijetili da će svi oni koji se tome budu suprotstavljali biti likvidirani, pa čak i muslimani.
Čampara je iznio niz dokaza koji potvrđuju Čauševićeve pripreme za izvođenje terorističkih napada u BiH, s obzirom da je kod njega pronađena ogromna količina oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava.
“Tužilaštvo BiH u ovom postupku će dokazati sve navode iz optužnice, odnosno da je Čaušević počinio krivično djelo terorizam”, rekao je Čampara, koji smatra da odbrana odugovlači proces.
Odgovarajući na pitanje predsjedavajućeg vijeća sudije Tomislava Lukesa, optuženi je rekao da ne razumije optužnicu jer, kako je rekao, nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Čauševićeva odbrana, advokati Edin Šabanović i Ifet Feraget, insistirali su na preslušavanju video-izjave svjedoka Muamera Karadže, koji je u vrijeme ovog događaja bio pomoćnik komandira za kriminalitet u bugojanskoj policiji, što je sudija prihvatio, uz obrazloženje da vijeće želi da otkloni sve nedostatke iz prethodnog postupka.
Feraget smatra da odbrana radi u skladu sa zakonom, ali da još od Tužilaštva BiH nije dobila sve relevantne dokaze.
On je potvrdio da se danas odbrana trudila da diskredituje Karadžu kao svjedoka “koji ništa ne zna, ničega se bitnog ne sjeća i koji je dobio instrukcije kako da se ponaša na sudu, zbog čega će sud na osnovu materijalnih dokaza morati da utvrdi da svjedok ne govori istinu, jer je to najvažnije”.
Feraget tvrdi da Tužilaštvo BiH nema dokaza da je Čaušević planirao i izvršio teroristički napad.
Skoro dva časa u sudnici su pregledavani video-iskazi iz prethodnog postupka, odnosno unakrsno ispitivanje Karadže od više advokata koji su zastupali optužene, nakon čega su Feraget, Šabanović i Čaušević ponovo unakrsno ispitivali Karadžu.
Tokom tog dijela postupka svjedok je često isticao da se ne sjeća mnogo bitnih detalja, pravdajući to svojim narušenim zdravljem, pošto je bio povrijeđen tokom terorističkog napada na Policijsku upravu u Bugojnu.
On je više puta ponovio da se nakon hapšenja, neposredno nakon napada, Čaušević javno i samovoljno hvalio da je “pripremio, organizovao i izvršio pomenuti teroristički čin”, što je optuženi demantovao.
Sporno je da li je Karadža kritičnog dana napisao službenu zabilješku u kojoj navodi Čauševićevo priznanje krivice, a svjedok nije mogao da odgovori ni na niz drugih pitanja odbrane.
Optuženi je u jednom momentu čak sugerisao da je Karadža bio meta napada, jer je, s obzirom na policijski posao i način na koji ga obavlja, imao određene probleme sa nekim licima.
Vijeće Apelacionog odjeljenja u ovom procesu uvažilo je žalbu odbrane, te je prvostepena presuda Čauševiću ukinuta u osuđujućem dijelu i određeno je održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.
Prvostepenom presudom od 20. decembra 2013. godine Čaušević je proglašen krivim za krivično djelo terorizam i osuđen na 45 godina zatvora.
Sud je tom presudom Čauševića oslobodio po određenim tačkama, a od njega su oduzeti predmeti korišteni u izvršenju krivičnog djela.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH 20. oktobra prošle godine otpremilo je drugostepenu presudu od 12. juna te godine, kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH, te je potvrđena oslobađajuća prvostepena presuda za Nasera Palislamovića.
Sud je Palislamovića oslobodio optužbe da je počinio krivično djelo terorizam.
Čaušević je nepravosnažno kažnjen sa maksimalnih 45 godina zatvora zbog terorističkog napada na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. godine.
U ovom napadu poginuo je policajac Tarik LJubuškić, teško je ranjena njegova koleginica Edina Hindić, a lakše je povrijeđeno pet policajaca. Na zgradi Policijske stanice tom prilikom pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 250.000 evra, dok je značajna šteta počinjena i na okolnim zgradama i vozilima.
Nastavak suđenja zakazan je za ponedeljak, 19. januar kada bi trebalo da bude preslušana video-izjava svjedoka Alvira Josipa, koji će nakon toga biti unakrsno ispitan.
U nastavku suđenja trebalo bi da bude preslušan i video-iskaz svjedoka Mustafe Zukanovića, dok je za 21. januar predviđeno saslušanje svjedoka Vernesa Ramića i drugih.