Sprovođenje pojedinih preporuka MMF-a, kao što je podizanje kamatnih stopa, bilo bi destruktivno po ekonomiju Bosne i Hercegovine i u značajnoj mjeri usporilo bi ekonomsku aktivnost.
Ovo je stav stručnjaka koji su komentarisali posljednje izjave iz Međunarodnog monetarnog fonda nakon konsultacija koje je Misija MMF-a održala za predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini.
U suštini, MMF je pozvao domaće vlasti na manje ekspanzivnu fiskalnu politiku, veće kamate kako bi se obuzdala inflacija i mjere koje će očuvati finansijsku stabilnost.
“Uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, neophodno je da fiskalna politika pomogne u borbi protiv inflacije putem ograničavanja tekuće potrošnje”, smatraju u MMF-u.
Takođe, predložili su i da Centralna banka (CB) BiH dodatno poveća stope naknada na rezerve banaka, a preporučeno je i da se uspostavi fond za finansijsku stabilnost kako bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da se prijedlozima MMF-a pridaje previše važnosti, jer BiH nema anganžman sa MMF-om niti je u bilo kakvoj vrsti obaveze prema njima, osim vraćanja ranijih pozajmica.
“Prijedlog preduzimanja mjera koje bi vodile povećanju kamatnih stopa je toliko destruktivan da ne zaslužuje ni razmatranje. Ekonomija BiH se ne razvija ubrzano i nema nikakvog razloga dodatno je usporavati i otežavati poslovanje. Konačno imamo kamatne stope niže od onih u EU i treba da ih koristimo kao prednost, a ne da ih povećavamo. Uzroci inflacije u BiH nisu kamatne stope i jedino što bismo njihovim povećanjem dobili jeste pogoršanje uslova poslovanja i dodatno opterećenje životnog standarda. Ne samo da ne bi pomoglo smanjenju cijena, već bi dalo dodatni izgovor za još više cijene zbog povećanih troškova finansiranja”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Kada je riječ o prijedlogu za smanjenje tekuće potrošnje, Gavran kaže da tu ima racionalnih elemenata, ali da se nikako ne smiju smanjivati plate službenicima, već neracionalne i neopravdane rashode koji nisu plate.
“Plate određenim kategorijama državnih službenika treba i povećati, odnosno barem uskladiti sa povećanjem troškova života”, naglašava Gavran.
U suštini, mjere koje predlaže MMF sasvim sigurno usporile bi domaću ekonomiju, što nikome nije cilj, a nešto slično izjavio je i Nermin Nikšić, premijer FBiH, koji je nakon sastanka sa MMF-om rekao da je spreman za stvaranje boljeg ambijenta, ali da nikako nije za restriktivne mjere.
“Partneri mogu nekada da daju preporuke koje su možda suprotne duhu domaćeg ekonomskog sistema. Finansijska stabilnost postoji u domaćem sistemu, a dobri potezi vezani za krizu Sber banke pokazali su odgovornost u tom momentu. Fiskalna stabilnost i održivost takođe postoje, rast broja zaposlenih, recimo, u Republici Srpskoj bio je 20.000, a u Federaciji 2.000 u prethodne tri godine i vjerujem da je to pokazatelj ispravnih politika”, rekao je za “Nezavisne novine” Saša Stevanović, ekonomista.
On kaže da šanse koje današnje vrijeme donosi idu u prilog ekspanzivnih politika i da, kada se gradi nešto novo, novi svjetski poredak, mi treba da učestvujemo koliko možemo i snage da usmjerimo u inicijativu, a ne u defanzivu.
“Pitanje je da li je bolje usporiti ekonomiju, što mjere koje se predlažu od strane MMF-a i čine. Kada predlažete restriktivnu politiku, monetarnu, fiskalnu, a ekonomija usporava, vi je još dodatno usporavate. Prijedlog je podizanje kamatnih stopa od strane naše CB i njihovo izjednačavanje sa ECB-om. To jeste nužno, ali je to trošak za CB, pa ako ograničite devizne rezerve i ulažete ih u prinose od dva odsto, u inostranstvu, a na domaćem tržištu su pet do šest odsto, stvarate dodatni izazov na kapitalu CB. Rast kamatnih stopa za jedan odsto na viškove iznad obaveznih rezervi je rashod CB oko 30 miliona KM”, rekao je Stevanović za “Nezavisne novine”.
Izvor: Nezavisne novine