Predloženim zakonom sprovode se preporuke Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije /GREKO/, u vezi sa povećanjem transparentnosti finansiranja političkih partija.
Rješenjima sadržanim u izmjenama i dopunama zabranjuje se finansiranje političkih partija putem bankarskih kredita, te propisuje obaveza političkih partija da u svoje finansijske izvještaje uključe sve koristi ostvarene aktivnostima subjekata koji su na bilo koji način povezani sa njima ili su pod njihovom kontrolom, što za cilj ima povećanje transparentnosti finansijskih izvještaja.
Takođe, s ciljem realizacije preporuka GREKO, propisuje se obaveza uvođenja unutrašnje finansijske kontrole kako bi se spriječilo pogrešno evidentiranje prihoda i rashoda te zloupotreba finansijskih sredstava.
Jednim od predloženih članova propisuje se obaveza Centralne izborne komisije BiH da svaku sumnju koja se može dovesti u vezu sa finansiranjem političkih partija i izborne kampanje prijavi nadležnim tužilaštvima.
Novčane kazne za prekršaj političkih partija udvostručuju se sa 5.000 na 10.000 KM, a za fizička lica predviđene su kazne u rasponu od 200 do 2.000 KM.
Zbog nemogućnosti da sjednici prisustvuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić rasprava o izvještaju o radu ove institucije u prošloj godini odgođena je za sjednicu Predstavničkog doma 24. maja.
Predstavnički dom obavio je raspravu o izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, te izvještaju o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštovanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud BiH ili strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom BiH.
Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH neće podržati Prijedlog zakona o zabrani javnog poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, čiji su predlagači poslanici SDP-a BiH, rekla je poslanik SNSD-a Milica Marković. Markovićeva je u ime Kluba poslanika rekla da se SNSD zalaže za humanizaciju međuljudskih odnosa, ali da je za to u BiH potrebno ispuniti određene preduslove.
Ona je navela da se to prvenstveno odnosi na prekid prakse pristrasnih sudskih postupaka i tužilačkih odluka protiv lica osumnjičenih za ratne zločine, pri čemu su pripadnici srpskog naroda stavljeni u posebno nepravičan i neravnopravan položaj.
Diskusija o ovoj tački dnevnog reda bila je na momente veoma burna, a poslanici iz SNSD-a i SDA nisu se mogli usaglasiti ni o karakteru rata u BiH.
Šef Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević predložila da se sve sporne stvari u vezi sa ovim zakonom definišu i riješe putem izmjena Krivičnog zakona BiH.
I ona je ovaj prijedlog SDP-a ocijenila kao svojevrsnu provokaciju.
Prijedlog zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH generalno je dobar, ali ga je potrebno u amandmanskoj fazi još popraviti, zaključak je rasprave u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH vođene o ovom zakonskom prijedlogu u prvom čitanju. Predviđeno je da sjedište Institucije ombudsmana bude u Banjaluci, a da ta institucija ima kancelarije u Mostaru, Sarajevu i Brčko distriktu, te ih, prema potrebi, osniva i u drugim mjestima u BiH.
Raspravom o Prijedlogu zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH nastavljena je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH započeta 27. aprila.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona sprovode se preporuke Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije /GREKO/ u vezi sa većom transparentnošću finansiranja partija.
Pred poslanicima će u prvom čitanju biti Prijedlog zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH s ciljem njegovog harmonizovanja s Pariskim principima, te preporukama Komiteta UN i Savjeta Evrope.
Novim zakonom o Ombudsmanu naglašava se nezavisnost ove institucije i posebno zabranjuje svaki oblik uticaja na njen rad, unapređuje efektivnost Ombudsmana u zaštiti i promociji ljudskih prava, kao i mehanizma za prevenciju i sprečavanje torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.
Sjedište Institucije ombudsmana je u Banjaluci, a ima kancelarije u Mostaru, Sarajevu i Brčko distriktu, te ih može prema potrebi osnovati i u drugim mjestima u BiH, navodi se u Prijedlogu zakona.
Pred poslanicima će biti i principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu u BiH, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu BiH, Prijedloga zakona o kontroli spoljnotrgovinskog prometa robe dvojne namjene, te Prijedloga zakona o kontroli spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe za posebne namjene.
Na dnevnom redu je i Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH, kao i Prijedlog zakona o zabrani javnog poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja Holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, čiji su predlagači poslanici Kluba SDP-a BiH Denis Bećirević, Saša Magazinović i Mirsad Mešić.
Nakon završetka 28. sjednice Predstavničkog doma, biće održana naredna sjednica Doma na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije kojim se u skladu s odgovarajućim direktivama Savjeta EU, dopunjava zabrana diskriminacije u BiH i po osnovu starosti i invaliditeta, te definiše uznemiravanje kao oblik diskriminacije.
Na predloženom dnevnom redu je i zahtjev poslanika Salka Sokolovića, Predraga Kožula i Borislava Bojića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.
Izmjenama će ovaj zakon biti usklađen sa odredbama Zakona o javnim nabavkama i biće definisano da su svi članovi Kancelarije za razmatranje žalbi BiH po svim kriterijuma u potpunosti jednaki i u tom kontekstu osnovni princip na kojem je zasnovan zakon jeste “ista plata za isti ili sličan posao” članova Kancelarije za razmatranje žalbi BiH.
Pred poslanicima će se naći i principi Prijedloga zakona o humanitarnim organizacijama BiH, Izvještaj o aktivnostima Kancelarije za reviziju institucija BiH za 2015. godinu, te izvještaji Centralne banke BiH za 2015. godinu.
Na dnevnom redu je i Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, Izvještaj BHRT-a o realizaciji planskih dokumenata za 2015. godinu, Finansijski plan i planovi programa BHR1 i BHT1 za 2016. godinu i Izvještaj o obavljenoj reviziji finansijskog poslovanja BHRT-a za 2015. godinu.
Pred poslanicima će biti i informacija o radu Tužilaštva BiH za 2015. godinu i informacija o potrebnim izmjenama zakona i propisa u skladu sa Ustavom BiH koji bi omogućili bržu i efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, čiji je podnosilac Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Biće razmatrana i informacija o napretku u procesu ispunjavanja uslova BiH na evropskom putu, čiji je podnosilac Direkcija za evropske integracije BiH, te odluka o usklađivanju cijena usluga mobilne telefonije i uslova za pružanje telekomunikacionih usluga koju je dostavila Regulatorna agencija za komunikacije BiH.
(Srna)