Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji izaziva masovne mirne proteste pravoslavnih vjernika i srpske i crnogorske nacionalnosti, ali i građana drugih vjeroispovijesti, korjenito i nedopustivo zadire u slobodu vjeroispovijesti, posebno u kolektivnom aspektu, ukazali su izaslanici Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori na sastanku sa zvaničnicima Stejt departmenta u Vašingtonu.
Izaslanici Episkopskog savjeta su, u razgovoru sa predstavnicima četiri različita ogranka Stejt departmenta o situaciji u Crnoj Gori, naveli da su najproblematičnije odredbe Zakona one koje je crnogorska Vlada proglasila za “politička pitanja”.
– To su pitanja nove evidencije i registracije crkava i vjerskih zajednica i konfiskacije njihove imovine, sakralnih objekata i zemljišta koje im vjekovima zakonito pripada. Za tu potrebu, Vlada je uvela i neprihvatljivu retroaktivnu primjenu prava koja je zabranjena i Ustavom Crne Gore – saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske nakon sastanka kojem su prisustvovali episkop dioklijski Metodije i protojerej-stavrofor Radomir Nikčević.
Konstatovano je da je sporni Zakon usvojen bez sveobuhvatnog, institucionalnog i prema javnosti otvorenog dijaloga, ne samo protivno preporukama Venecijanske komisije, nego i izričitom stavu visokog ambasadora SAD za vjerske slobode Sema Braunbeka, navodi se u saopštenju.
Izaslanici Episkopskog savjeta ukazali su na to da se iz analize Zakona o slobodi vjeroispovjesti jasno vidi da najznačajnije preporuke Venecijanske komisije od 24. juna prošle godine ili nisu usvojene ili su minimizovane do besmisla.
Oni su ukazali i na to da u tekst Zakona nisu uvrštene obavezujuće preporuke OEBS/ODHIR iz Smjernica iz 2004. i 2014. godine.
Prema njihovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovjesti obiluje pravnim normama koje su u suprotnosti sa Ustavom i članom devet Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
– Sporni Zakon je u funkciji diskriminacije prvenstveno naše Crkve, kao najmnogoljudnije, jer uvodi pravni partikularizam, pravnu likvidaciju stečenog i sudski potvrđenog pravnog subjektiviteta naše Crkve i konfiskaciju crkvene sakralne i ostale nepokretne imovine u ad hok diskriminatornom postupku – istakli su izaslanici Episkopskog savjeta na sastanku.
Na sastanku je razmatrano poštovanje vjerskih sloboda, prava na posjedovanje imovine, na okupljanje i na slobodni govor, kao i primjeri vjerske, jezičke i nacionalne diskriminacije u Crnoj Gori.
Srpskainfo