Predstavljanje projekta zakazano je za 12.00 časova u Kulturnom centru Banski dvor, a zbog epidemiološke situacije organizovano je samo za predstavnike medija.
Јedan od najvećih hrvatskih, eksjugoslovenskih i evropskih filmskih autora Lordan Zafranović rekao je u intervjuu koji je ranije dao za Srnu da priželjkuje da snimanje filma “Djeca Kozare” počne na jesen ove godine, te poručio da nije spreman na nikakve kompromise i takozvana ublažavanja.
Zafranović je naglasio da bi posebno želio da u filmu igraju glumci Nikola Kojo i Anica Dobra, te da premijera bude na Festivalu u Kanu.
On je istakao i da će djecu u filmu glumiti mališani sa Kozare, na kojoj se ta drama i dešavala.
– Cijeli film će se snimati na području Kozare. Na samom stratištu. Sa druge strane Une sagradićemo logor, koji bi mogao biti neka vrsta edukativnog centra za posjetioce, studente i istraživače – rekao je Zafranović.
On je ukazao i na sjajan scenario Arsena Diklića, koji je pisan prije 30 godina.
– Naravno da je kroz to vrijeme prošlo dosta novog iskustva koje ćemo ukomponovati unutar postojeće priče. Arsen Diklić je poznat kao pisac koji i o najsurovijim zločinima pokušava da priča na izrazito human način, ne optužujući nikoga unaprijed. Zanimljivo je kako obični ljudi, u trenutku kada im se to omogući, postanu zločinci – naveo je Zafranović.
On je napomenuo i da će plan snimanja biti izrađen prema mogućnostima finansiranja, najavljujujući “dug i neizvjestan put zatvaranja finansijske konstrukcije”.
Zafranović je ukazao na potrebu za istinom i tolerancijom na ovim prostorima.
– Da bi se postigla tolerancija treba snažno izgovoriti istinu. Ovoga puta, o zločinima nad djecom u vremenu Nezavisne Države Hrvatske i nacističke okupacije. Dugo je ta tema bila zatvorena i nekako je došao trenutak da se snimi i film koji će biti namijenjen, prvije svega, gledaocima bivše Јugoslavije, a zatim i cijelom svijetu – naglasio je Zafranović.
Tamo gdje su ratovi uglavnom stradaju nevina djeca i to se dešava svakodnevno, podsjetio je on i napomenuo da su ljudi svjedoci velikih nesreća danas, naročito u doba izbjegličke krize.
Prema njegovim riječima, stotine hiljada djece luta po raznim prihvatilištima i logorima Evrope.
– Kako do danas nisam mogao snimiti film o djeci Kozare, želim vjerovati da je i društvena klima na ovim prostorima to omogućila. Zemlje bivše Јugoslavije pomalo se demokratizuju i gotovo sve zaklinju na antifašizam, kao temelj svih ideologija koje su nastale poslije raspada Јugoslavije. Taj potez se dugo čeka – da se elite pojedinih naroda izvine i zamole za oproštaj za zločine koje su počinili predstavnici tih naroda u Drugom svjetskom ratu i u nedavnom ratu na Balkanu – rekao je Zafranović ranije za Srnu.
Izvor: Srna