Tijana Kovačević, predsjednica Komisije za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, podnijela je ostavku na tu funkciju kao i na članstvo u samoj komisiji.
Prema nezvaničnim informacijama, u tekstu ostavke Kovačevićeva je navela da je to uradila zbog budućih poslova koje planira raditi, a kojima bi članstvo u Komisiji bilo smetnja, mada je zanimljivo da je ostavka uslijedila usred borbe oko toga da li pojedini ruski lijekovi treba ili ne treba da stignu na tržište BiH. Odluku o tome da li će ruski lijekovi doći na tržište BiH donosi upravo Komisija, u kojoj je sada, s ostavkom Kovačevićeve, izjednačen rezultat s obzirom na to da sedam članova iz Republike Srpske i Brčko distrikta podržava dolazak ruskih lijekova, a svih sedam članova iz Federacije BiH je protiv toga.
“Na nedavnom glasanju osam članova je bilo za, a sedam protiv i tada je donesena odluka da se čeka izrada ekspertskog mišljenja, koje još nije urađeno. Tačnije, to mišljenje počeo je da radi jedan ekspert, ali je pred sam kraj iz ko zna kojih razloga odustao. Tada su svi članovi iz Srpske i jedan član iz Brčko distrikta bili za to da ruski lijekovi dođu u BiH, a svih sedam članova iz Federacije BiH bilo je portiv. Sada je u Komisiji omjer sedam naprema sedam”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Sljedeća sjednica Komisije, na kojoj bi trebalo konačno odlučiti da li će se ruski lijekovi naći na tržištu BiH, treba da bude održana 19. februara, a s obzirom na to je od preostalih 14 članova Komisije sedam za, a sedam protiv, ključno je pitanje da li će se u narednih mjesec dana umjesto Kovačevićeve uspjeti imenovati novi član. Procedura je takva da Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Agenciji za lijekove i medicinska sredstva predloži novog člana Komisije za lijekove, s tim da Stručni savjet Agencije odlučuje o tom kandidatu i predlaže direktoru Agencije, koji na kraju potpisuje rješenje o imenovanju.
“Sada je trka s vremenom i ključno pitanje je da li će se do februarske sjednice uspjeti popuniti Komisija”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Povodom ruskih lijekova u petak su se oglasili i iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, apelujući na Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH da ubrza procedure izdavanja dozvola za promet ruskih lijekova u BiH, istovremeno se pitajući da li Agencija daje prednost lobistima kojima ne odgovara prodor ruskih kompanija ili građanima i fondovima koji nabavljaju lijekove za svoje osiguranike.
“Očito je da je stalno traženje dodatnih mišljenja eksperata samo izgovor da ruski lijekovi ne dođu na tržište BiH. Kako je moguće da lijekovi koji su urađeni po svim standardima i koji sada uspješno snabdijevaju ogromno rusko tržište, ali i šire, ne mogu da dobiju dozvolu za promet u BiH”, upitali su u FZO Republike Srpske. Ističu da zdravstveni sistem Republike Srpske zbog monopola pojedinih proizvođača skupih lijekova na tržištu ima nerealno visoke cijene, ali da se i bez obzira na to proizvođači povlače i ostavljaju tržište BiH bez adekvatnih lijekova.
“Taj ceh plaćaju kako FZO tako i osiguranici, za koje se u takvim tržišnim uslovima teško može nabaviti prijeko potreban lijek”, ističu u ovom Fondu.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH u petak su nam rekli da ne bi komentarisali medijske navode jer su predmetni lijekovi u proceduri i trenutno se nalaze u fazi pribavljanja mišljenja Komisije za lijekove.
“Direktor nema uticaja, i ne želi da ga ima, na pomenutu komisiju, koja je nezavisna u svom radu”, rekli su nam u toj agenciji, dodajući da je još jedan od razloga za uzdržavanje od komentara na pomenutu temu vrlo izgledna optužba od strane bilo koga da se stavlja na jednu od strana, što nam ni u kom slučaju nije namjera.
Podsjećanja radi, bijeljinska firma ICM zatražila je od Agencije za lijekove BiH dozvolu za uvoz i stavljanje na tržište dva ruska lijeka, što nikako ne odgovara jednoj evropskoj farmaceutskoj kompaniji, koja na sve načine pokušava da spriječi dolazak ruskih lijekova u BiH. U suštini, protiv dolaska ruskih lijekova je svih sedam članova iz FBiH, iako mnogi tvrde da nijedan medicinski razlog za to ne postoji, s obzirom na to da su ti lijekovi proizvedeni u skladu sa svim evropskim farmakološkim standardima.
(Uroš Vukić, Nezavisne – Foto: Ilustracija)