On zaključuje da bi svi zaposleni s koeficijentom od 3,55 i nižim (šefovi odsjeka i niže) zadržali otpremninu u istom iznosu na koji trenutno imaju pravo, dok bi se ograničavanja u praksi odnosila na zaposlene s koeficijentom višim od 3,55 počevši od savjetnika ministara pa nadalje.Pred novoizabranim državnim parlamentarcima uskoro bi se trebao naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se predlaže ograničavanje iznosa otpremnine koja se isplaćuje državnim funkcionerima i zaposlenim u instiucijama BiH kod odlaska u penziju.
Zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjeni zakona o platama i naknadama u institucijama BiH navodeći kako zaposleni u institucijama BiH trenutno imaju “pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visni svojih šest ostvarenih neto plata, isplaćenih u proteklih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH, ako je to za njega povoljnije” bez obzira na visinu ostvarene plate koju zaposleni ima.
– Ovakvo rješenje dovodi do situacija u kojim pojedini zaposleni ostvaruju neopravdano visoke otpremnine koje su u potpunosti nesrazmjerne ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ali i u suprotnosti sa svrhom otpremnine da zaposlenom olakša tranzicioni period kod odlaska u penziju, a ne da ga nagradi enormnom naknadom – naveo je Arnaut, piše Klix.
On navodi da, naprimjer, članovi Predsjedništva BiH imaju pravo na otpremninu u minimalnom iznosu od 29.820 KM, ministri u Savjetu ministara BiH minimalno 25.347 KM, ombudsmeni minimalno 23.856 KM i tako dalje. Ističe i da su ovi iznosi u pravilu viši zbog naknada za minuli rad i sličnih naknada koje se dodaju na osnovnu platu i ulaze u neto platu.
– Predloženi zakon zadržava pravo značajnog broja zaposlenih u institucijama BiH na otpremninu u iznosu njihovih šest neto plata isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plata u BiH ukoliko je to za njih povoljnije, ali uvodi ograničenje na maksimalan iznos otpremine koja se može isplatiti na 12 prosječnih plata u BiH. Ovim minimalan iznos otpremnine ostaje isti kao i do sada, 5.364 KM, ali se maksimalan iznos otpremnine ograničava na 10.728 KM – obrazlaže Arnaut.
On zaključuje da bi svi zaposleni s koeficijentom od 3,55 i nižim (šefovi odsjeka i niže) zadržali otpremninu u istom iznosu na koji trenutno imaju pravo, dok bi se ograničavanja u praksi odnosila na zaposlene s koeficijentom višim od 3,55 počevši od savjetnika ministara pa nadalje.Arnaut je predložio da se ovaj zakon razmatra po hitnom postupku s obzirom na to da je formulisan na jednostavan način i da je identičan prijedlog zakona već usvojen na Ustavnopravnoj komisiji Zastupničkog doma PSBiH i u sva čitanja u Komisiji za finansije i budžet Zastupničkog doma PSBiH, kao i u prvom čitanju u Zastupničkom domu PSBiH.
Inače, identičan prijedlog zakona odbijen je u drugom čitanju u Zastupničkom domu PSBiH u drugom krugu nakon što je dobio 23 glasa za, četiri suzdržana i 12 protiv i to zbog nedostatka entitetske većine.
Podsjećamo da sve što je zakonito ne mora nužno biti moralno, dokazano je na primjeru bivše zastupnice SNSD-a u Zastupničkom domu PSBiH Dušanke Majkić koja se našla na udaru kritika jer je uzela 28.000 KM otpreminine da bi se samo dan poslije vratila na posao.
Majkić se tada požalila kako ona nije jedina funkcionerka koja je uzela “samo ono što joj pripada po sili zakona”.
– Valjali su me po prašini kad god je bila prilika. Ono što je dodijeljeno Dušanki Majkić, dodijeljeno je 20 ili 30 puta prije toga. Ja sam to zaradila zahvaljujući 40 godina staža, nakon čega sam otišla u penziju – rekla je Majkić.
(Klix)