Ukoliko ne bude nekih velikih političkih poremećaja, Republiku Srpsku u novembru očekuju jedni od najizvjesnijih izbora s obzirom na to da se u većini lokalnih zajednica rezultat već zna, a kako stvari sada stoje, s tim su se pomirili i u vlasti i u opoziciji.
“Tri su ključna razloga za to, i to ultimatum koji je SNSD postavio pred svoje partnere, po kome ne smiju ni u kakve lokalne koalicije s partijama iz opozicije, zatim nikad slabiji SDS kao kičma cjelokupne opozicije te činenjica da se na lokalne izbore ide sa zapaljivim temama visoke politike, a znamo ko tu dominira”, rekao je novinar Slobodan Popadić.
U kakvom stanju opozicija dočekuje izbore možda najbolje govori činjenica da, recimo, u drugom najvećem gradu Republike Srpske, Bijeljini, opozicija do zadnjeg nije znala ko će im biti kandidat. Isto tako, u pojedinim lokalnim zajednicama kao što je Mrkonjić Grad opozicija uopšte nije predložila svog kandidata, a u gotovo svim gradovima u Republici Srpskoj, kako smatraju analitičari, praktično i nema šanse za pobjedu.
Popadić ističe da se o ultimatumu SNSD-a malo priča iako je izuzetno važan za konačan ishod lokalnih izbora, jer je SNSD u skoro svim lokalnim zajednicama unaprijed vezao sve svoje partnere za sebe, što će uz nesumnjivu snagu te partije i mogućnost zloupotrebe resursa s republičkog nivoa dovesti do trijumfa većine zajedničkih kandidata za načelnike, ali i za skupštine opština.
“Lokalni izbori će se svesti na samo nekoliko gradova. U Banjaluci ćemo vidjeti koliko je opozicija uspjela da zadrži povjerenje građana sa opštih izbora, u Prijedoru ćemo vidjeti šta je ostalo od DNS-a nakon cijepanja partije, Bijeljina će pokazati da li je za promjenu vlasti dovoljno samo da ključni čovjek promijeni dres, a u Doboju ćemo vidjeti da li je SDS uspio da sakupi sitniša, makar za kiflu”, zaključuje Popadić.
Kakvo je stanje u opoziciji, možda najbolje govori podatak da su ključni kandidati za veće lokalne zajednice, ali i za lokalne skupštine izbačeni u posljednji čas i to nerijetko uz određena prepucavanja i trzavice.
Takođe, jedan od problema je i to što su kao prvi ljudi za izbore u velikoj većini lokalnih zajednica istaknuti oni koji nisu poznati široj javnosti. S druge strane, stranke na vlasti, uglavnom homogene, tražiće podršku građana i kandidovale su uglavnom najjače kandidate, poznate široj javnosti ne samo u lokalnim sredinama u kojima su kandidovani. Još jedna prednost stranaka na vlasti je što su ostale zajedno i pored činjenice da su iz DNS-a, recimo, nastale dvije partije, isto kao i od SP-a.
“Izbori su najneizvjesniji u smislu kako će se ponašati građani i sami glasači. Zagonetke su kakva će biti izlaznost zbog epidemiološke situacije i kako će reagovati birači u pojedinim gradovima na očigledne izdaje. U velikim sredinama gotovo da nema opozicije na vlasti i imamo trend koji bi mogao dosta sličiti onome što smo vidjeli na zadnjim izborima u Srbiji. Sada situacija ukazuje na to da bi se mogla desiti veća dominacija u najvećem dijelu opština u RS od strane stranaka koje su već na vlasti”, rekla je Tanja Topić, politički analitičar.
Ona ističe da je opozicija u svojim redovima imala mnogo grupa koje su se ponašale oportunistički i sjedile na dvije stolice, a bitan element je da opozicija, iako je imala priliku dok je bila na vlasti na nivou BiH, nije uvjerila građane da je drugačija jer je koristila iste modele ponašanja.
SDS na izbore sa 42 kandidata
Srpska demokratska stranka na narednim lokalnim izborima imaće svoja 42 kandidata za gradonačelnike i načelnike, a u ostalim sredinama podržaće kandidate PDP-a i drugih partija.
Ovo je rekao Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, i dodao da je ova stranka uspješno završila proces kandidatura i osigurala svoje ciljeve, a to je da ima svoje kandidate u većini opština i gradova. Ukupno na listama za načelnike, gradonačelnike i odbornike SDS ima oko 1.500 kandidata. SDS je juče u Banjaluci predstavio i Nikolu Kedžu, kandidata ove stranke za načelnika Šipova.
Izvor: Nezavisne/ Uroš Vukić