Agrarni budžet Republike Srpske ove godine će iznositi 180 miliona KM, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS “Nezavisnim” je dostavilo podatke u kojima se vidi da su svi podsticaji povećani u odnosu na prethodnu godinu.
Oni su istakli da su za podsticajne mjere ukupna budžetska sredstva povećana za 69 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“Podrška tekućoj proizvodnji povećana je za 55 odsto, dugoročnom razvoju za 113 odsto, a sistemske mjere su povećane za 53 odsto. Direktna podrška stočarskoj proizvodnji povećana je za 54%, premija za priplodnu stoku za 128%, za proizvodnju mesa za 83%, a direktna podrška biljnoj proizvodnji povećana je za 56%. Regres za dizel-gorivo povećan je po litru dizela sa 0,5 na 0,75 KM, a sufinansiranje kapitalnih investicija je sa 30% povećano na 40% fiksnog povrata, odnosno 50% za brdsko-planinsko područje i mlade na selu. Zadržana je premija za mlijeko na 0,25 KM po litru jer je prosječna premija u regionu 0,10 KM, izuzev Federacije. Umjesto povećanja premije za mlijeko, uvedena je podrška po grlu za svako muzno grlo u i van sistema otkupa, 100 KM po grlu, odnosno 200 KM za izrazito nerazvijena područja”, naveli su iz Ministarstva.
Dodali su da je podržana izgradnja regionalnih distributivnih i prerađivačkih objekata, kao što su mljekara u Prnjavoru i otkupni centar u Lijevču.
“Podrška za mljekare je uvećana na 33.370.000 KM za 13 premija, dok je prošle godine isplaćeno 32.767.824 KM u 14 premija. Tako će nekomercijalna lica za mlijeko najviše dobiti 50.000 KM, komercijalna 250.000 KM, a pravna 400.000 KM. Uvedene su i nove mjere, kao što je premija po grlu, odnosno 200 KM ili šest miliona KM dodatnih sredstava, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu od pet feninga, a donji limit su tri krave”, piše u dokumentu Ministarstva.
Ovi podsticaji uključuju 30.000 novih korisnika koji prerađuju na gazdinstvu i proizvode sir i kajmak i dosad nisu primali podsticaj.
“Povećava se i podrška za dizel, i to sa 6.250.000 KM na 10.500.000 KM. Takođe, veća je i podrška za kapitalne investicije, i to 40 odsto za komercijalna, 50 odsto za mlade farmere i gazdinstva iznad 600 metara nadmorske visine”, piše u podacima resornog ministarstva.
Za nove mjere ruralnog razvoja namijenjeno je sedam miliona KM.
“U svim aktivnostima oko raspodjele budžeta godinama transparentno i odgovorno vodimo dijalog sa predstavnicima svih udruženja koja okupljaju poljoprivrednike, uvijek krajem jedne godine, na ulasku u drugu, kako bismo saslušali mišljenja i želje poljoprivrednika. Veliki dio tih sugestija se i prihvati, ali, naravno, nemoguće je udovoljiti svim željama, jer se mora voditi računa o svim granama proizvodnje, kao i izbalansiranosti u smislu ulaganja u tekuću proizvodnju i za dugoročne, kapitalne investicije”, pojasnili su iz Ministarstva.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je za “Nezavisne novine” da su svi podsticaji povećani jer to agrarni budžet omogućava i generalno svi su poljoprivredni proizvođači zadovoljni.
“Bilo je nekih određenih primjedbi i odstupanja, ali u razgovoru sa ministrom Savom Minićem nejasnoće su usaglašene i otklonjene. Sad već možemo pričati o nekom progresivnom, razvojnom budžetu, što se do sada nije moglo reći jer smo imali budžet koji nam je omogućavao samo puko preživljavanje. Moramo zajednički raditi na uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje jer se bojimo da će nam opet prekomjerni uvoz ‘pojesti’ ove subvencije. Zajedno ćemo sa Ministarstvom poljoprivrede vršiti pritisak na Savjet ministara BiH da se zaštitne mjere za poljoprivredni sektor konačno uvedu. Naravno, u narednom periodu ćemo zajedno sa ministrom razgovarati i o izmjenama i dopunama pravilnika, a sve u zavisnosti od situacije na terenu i u okruženju”, zaključio je Marinković.
Izvor: Nezavisne novine