Program ekonomskih reformi za period od 2018. do 2020. godine i Zakon o doprinosima dobili su podršku socijalnih partnera, dok je Prijedlog budžeta ostao bez podrške Saveza sindikata. Ministar finansija Zoran Tegeltija smatra da su to kvalitetni dokumenti, u koje su ugrađene dobre politike za narednu godinu.
Sa onim što je navedeno u Programu ekonomskih reformi i Zakonom o doprinosima, Savez sindikata je saglasan. Prihvaćen je i njihov zahtjev da se povećaju naknada i dužina perioda primanja naknade za vrijeme nezaposlenosti. Međutim, zamjerke imaju na budžet za narednu godinu.
“U dijelu koji se ondosi na program socijalnog zbrinjavanja, dijelom je udovoljeno zahtjevima sindikata i to je ocijenjeno kao dobro, ali kad su u pitanju korisnici budžeta, dva sindikata su dostavili pisani stav da ne podržavaju, a da nemaju nikakav stav, a riječ je o sindikatu MUP-a i Uprave”, navela je predsjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Ranka Mišić.
Resorni ministar smatra da je dokument kvalitetan, kao i trogodišnji program reformi. U narednih sedam dana trebalo bi da budu definisana dokumenta, kojima će biti određeni nosioci aktivnosti i način sprovođenja.
“Žao mi je što sindikati javnog sektora nisu podržali budžet. Ono što jeste propust Vlade, nisu se pojedinačno vodili razgovori sa javnom upravom, ali to će biti danas i sutra”, rekao je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.
Ključno pitanje koje nije definisano je eventualno povećanje plata u javnom sektoru, kaže Tegeltija, ali ističe da će Vlada i dalje braniti fond dostignutih plata, neće ih smanjivati, niti otpuštati radnike, a povećanje će zavisiti od kretanja BDP-a. I dok sindikalci nisu dali zeleno svjetlo budžetu, poslodavci su zadovoljni tim dokumentom. Podržali su i ekonomske reforme – Vlada je prihvatila da porezi i doprinosi budu na istom nivou kao 2008.godine.
“Što se tiče trudničkog bolovanja, dogovorili smo se da od 2018. godine na zaposlene radnice doprinosi i porezi umanje za 20 odsto, 2019. za još 40 odsto, a 2020. da svi porezi i da troškovi padnu na teret dječije zaštite”, istakao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić.
U program reformi uvršten je dio koji se odnosi na porez na dobit – prihvaćeni su zahtjevi poslodavaca za vraćanje neoporezivog dijela, koji se reinvestira u osnovnu proizvodnju. Resorni ministar rekao je da će moći da se realizuju i politike u vezi sa Zakonom o dječijoj zaštiti, gdje je došlo do preraspodjele doprinosa.
“Kad je riječ o radnicima bez posla, saglasni smo da zakonska rješenja u tom smislu treba da se mijenjaju”, naglasio je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.
U budžet je ugrađena i jedna od ključnih populacionih politika , a to je pitanje nezaposlenih porodilja- finansijski projekat koji iznosi više od 30 miliona maraka godišnje.