Ovo tijelo okončaće žalbene postupke, postupke preispitivanja presuda, kao i postupke koji se tiču nepoštovanja suda i ponovljenih suđenja, uključujući žalbene postupke u slučajevima protiv Vojislava Šešelja, Radovana Karadžića, ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, kao i slučaj dvoje radikala, Vjerice Radete i Petra Jojića.
U nadležnosti Mehanizma je i da nadgleda predmete koji su proslijeđeni nacionalnim pravosudnim sistemima i da nadzire izvršenje kazni koje su izrečene osuđenima u Haškom sudu.
Istovremeno, ovo tijelo ima zadatak da brine i o zaštiti žrtava i svjedoka i pruža pomoć nacionalnim pravosudnim sistemima, napominju u Mehanizmu i kažu da su oni zamišljeno kao mala, privremena i efikasna institucija čije će se funkcije i veličina vremenom smanjivati.
Trenutno se ta institucija sastoji od tri organa – to su sudska vijeća, u kojima je 25 sudija, zatim tužilaštvo i Sekretarijat, koji pruža administrativnu podršku Mehanizmu.
Svakim od tri organa Mehanizma rukovode, stalno zaposleni predsjednik, tužilac, odnosno sekretar, koji su zajednički za oba ogranka i u Hagu i u Aruši.
Izuzev predsjednika, sudije rade na daljinu i samo na poziv predsjednika, rekli su Tanjugu u Mehanizmu.
Dodaju da se velika većina sudskih spisa Tribunala za bivšu Jugoslaviju, koji, između ostalog, sadrže dokumente u vezi s predmetima, dokaze predočene u sudnicama, audio-vizuelne materijale i transkripte suđenja iz okončanih predmeta se već nalaze u nadležnosti Mehanizma, dok će ostatak biti prebačen na Mehanizam po zatvaranju Tribunala.
Arhive Tribunala za bivšu Jugoslaviju nalaze se u prostorijama Mehanizma u Hagu, dok se drugi ogranak mehanizma za Ruandu nalazi u Aruši u Tanzaniji.
Kako napominju u u ovom tijelu, ukupna količina arhiva preuzetih od Tribunala za Ruandu i bivšu Jugoslaviju koji će se naći u nadležnosti Mehanizma iznosiće oko 10.000 dužnih metara fizičkih spisa i oko tri petabajta digitalnih podataka, preciziraju u MICT.
S obzirom da je veliki dio javnih sudskih spisa Tribunala za bivšu Jugoslaviju već dostupan online, dugoročni cilj Mehanizma je da učini dostupnim javnosti javne sudske spise Tribunala, uz istovremenu zaštitu povjerljivih informacija u skladu s pravnim okvirom u kojem Mehanizam djeluje.
Rezolucijom 1966 (2010), Savjet bezbjednosti UN je odredio da će Mehanizam djelovati na početni period od četiri godine, počevši od 1. jula 2012.
Rad Mehanizma u postupcima koji su vođeni pred Haškim tribunalom nije oročen i biće produžavan odlukama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, dok za to postoji potreba, rečeno je ranije Tanjugu u Mehanizmu.
Ukoliko Savjet ne odluči drugačije, nastavak rada Mehanizma odvijaće se u dvogodišnjim periodima kojima će svaki put prethoditi ocjena Savjeta bezbjednosti o napretku njegovog rada.
Nezavisne novine