Cijena brašna po kilogramu veća je dva feninga, dok se u narednom periodu očekuje da dođe do još većeg skoka za još dodatnih šest feninga, potvrdio je za “Nezavisne” Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS.
Naime, kako kaže Kos, do poskupljenja dolazi zbog toga što je cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla od 30 do 40 evra po toni, a to se automatski prenosi i na mlinske proizvode.
“Budući da je ova godina bila loša za pšenicu, te je 70 odsto pšenice završilo kao stočna hrana, svjetske berze su odreagovale skokom cijena. Te su cijene otišle od 15 do 20 odsto do sada, a očekuje se da će otići i više, jer je sve manje pšenice za ljudsku ishranu”, kazao je Kos.
Dodao je da će se skok mlinskih proizvoda dešavati postepno i da vreća brašna od 25 kilograma košta, zavisno od proizvođača i tipa, od 16 do 20 maraka.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, ističe da je već došlo do poskupljena brašna, kako u semberskim mlinovima, tako i brašna koje dolazi iz uvoza, odnosno iz Srbije.
“Cijena je već viša dva do tri feninga po kilogramu, ali u narednom periodu očekuje se da poskupi i od pet do osam feninga”, kazao je Pelemiš za “Nezavisne” i dodao da će u skladu s tim vjerovatno doći i do poskupljenja pekarskih proizvoda.
“Sigurno će biti veće cijene hljeba i peciva za 15 do 20 odsto, jer moramo da pratimo cijenu repromaterijala na taj način što usklađujemo cijenu brašna i pekarskih proizvoda”, ističe Pelemiš.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS i vlasnik pekarsko-poslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je za “Nezavisne” da u svijetu raste cijena pšenice, ali koliko će tačno porasti niko ne može reći. Procjene su, kako kaže Trivić, da se u nekom narednom periodu očekuje da dođe do povećanja cijene brašna do 10 odsto.
“S takvim rastom cijene brašna možda će neki pekari povećati cijene, a možda neki neće. Nije obavezno, ali lako je moguće”, kazao je Trivić i dodao da su oni već u svojim pekarama digli cijene, ali, kako kaže, na to nije uticala cijena pšenice, već nedostatak radne snage u ovoj profesiji.
“Sav prihod od proizvoda koji su poskupjeli otišao je na plate radnika”, kazao je Trivić i dodao da, na primjer, hljeb od 600 grama košta 1,3 KM.
Osim skoka cijene brašna i mogućeg porasta cijene pekarskih proizvoda, gorivo na benzinskim pumpam posljednjih nekoliko dana poskupjelo je od tri do četiri feninaga po litru, zavisno od distributera. Nakon ovog talasa poskupljenja, litar dizela košta od 2,23 do 2,25 KM, a litar benzina 95 od 2,23 do 2,24 KM. Prema novom cjenovniku, za litar benzina 98 građani će sada morati odvajati oko 2,33 do 2,35 KM, a plin se prodaje po cijeni od 1,08 KM.
Da svako poskupljenje određenih proizvoda utiče na džep potrošača smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, koja ističe da je običnom građaninu teško upratiti poskupljenja, koja su skoro svakodnevna.
“Nema opravdanja za poskupljenja koja su se desila, a pogotovo u ovom periodu kada su dodatni troškovi i za ogrev i za spremanje djece u školu”, kazala je Marićeva i dodala da je ovo ogroman udar na budžet potrošača.
Nezavisne Novine