Referendumsko pitanje o kom će se građani izjasniti glasi: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”, a za dan održavanja referenduma utvrđuje se 25. septembar.
Komisija koju bi na posebnoj sjednici takođe trebalo da imenuje Narodna skupština imaće devet članova, od kojih će po dva člana biti iz SNSD-a i SDS-a. Ustavni sud BiH zatražio je od Narodne skupštine da se izjasni šta je uradila po odluci ovog suda, kojom je osporeno da se Dan Republike Srpske obilježava 9. januara. Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović ocijenio je da je to još jedan u nizu političkih pritisaka na Srpsku, ali i jasan dokaz da je održavanje referenduma o Danu Republike neophodno.
Prijedlog odluke o raspisivanju republičkog referenduma podnijeli su klubovi poslanika SNSD, SDS-SRS Republike Srpske, DNS, PDP, SP, NDP, SDS-K, poslanička grupa Napredna Srpska i samostalni poslanik Ilija Stevančević, saopšteno je iz Parlamenta Srpske.
U Prijedlogu odluke navodi se da se republički referendum raspisuje na cijeloj teritoriji Republike Srpske.
Za obezbjeđivanje finansijskih sredstava i tehničke podrške potrebne za provođenje ovog referenduma zadužuje se Vlada Republike Srpske.
U Prijedlogu odluke navodi se da je Odluka Ustavnog suda BiH od 26. novembra prošle godine, koja je donesena na zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i kojom se proglašava neustavnim član 3b) Zakona o praznicima Republike Srpske sporna sa više aspekata, prije svega pravnog, ali i aspekta legitimnosti donosioca odluke, uticaju spoljnih faktora i skrivenih namjera koji se kriju iza takve odluke.
Podsjeća se da je nakon što su Odlukom Ustavnog suda iz 2006. osporene odredbe Zakona o slavama i svetkovinama Republike Srpske, Narodna skupština Srpske, u zakonodavnom postupku sprovedenom u skladu sa važećim propisima Republike Srpske, donijela Zakon o praznicima Republike Srpske koji je objavljen u Službenom glasniku.
U vrijeme donošenja Zakona o praznicima svi konstitutivni narodi i ostali imali su svoje predstavnike u Vijeću naroda Republike Srpske i mogućnost osporavanja Zakona, kao i mogućnost podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu Srpske.
“Posmatrajući sa pravnog aspekta i imajući u vidu činjenicu da je Odluka Ustavnog suda BiH iz 2006. godine izvršena, vidljivo je da bi ponovno ocjenjivanje zakonodavstva o praznicima Republike Srpske bilo u suprotnosti sa pravnim pravilom o presuđenoj stvari”, navodi se o Prijedlogu odluke o raspisivanju republičkog referenduma.
Dodaje se da Ustavni sud BiH u spornoj odluci navodi da nije sporna sama zakonska odredba, već u meritumu Odluke ističe njen istorijski kontekst i značaj, kao i praksu obilježavanja Dana Republike.
“Ustavni sud BiH može ocjenjivati ustavnost samo konkretne pravne norme, što u ovom slučaju ne čini već izlazi iz svoje nadležnosti i stvara pravnu normu koja ne postoji, uzurpirajući nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske”, navodi se u Prijedlogu odluke o raspisivanju republičkog referenduma.
S obzirom da pravna norma ne postoji, Ustavni sud je morao da odbaci zahtjev predlagača, a sve u skladu sa sudskom praksom i odredbama Pravila Ustavnog suda.
Ističe se da su u Republici Srpskoj republički praznici odvojeni od vjerskih i da je Dan Republike, 9. januar, u Zakonu o praznicima Republike Srpske određen kao sekularni praznik i u potpunosti odvojen od vjerskih praznika koji su normirani u drugim odrebama Zakona.
Ovakvo zakonsko određenje Dana Republike onemogućava njegovo povezivanje sa danom Svetog arhiđakona Stefana, vjerskog praznika koji se proslavlja vijekovima, ili bilo kojim drugim vjerskim praznikom, što je potvrđeno i u tačkama 36. i 38. Podneska Venecijanske komisije od 14. oktobra 2013. godine, a koja ga je sačinila na zahtjev Ustavnog suda BiH.
Podsjeća se da je bez obzira na sve činjenice 26. novembra prošle godine Ustavni sud BiH donio odluku kojom osporava odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske, te da je ova odluka donesena preglasavanjem.
Zbog toga se u Prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma se navodi da je apsolutno neprihvatljivo da Ustavni sud jedne države djeluje bez Zakona o Ustavnom sudu i da članovi Ustavnog suda jedne države budu strani državljani.
Podsjeća se da su 29. novembra prošle godine, povodom ove odluke Ustavnog suda BiH, predsjednici svih relevantnih političkih stranaka iz Republike Srpske, predstavnici institucija vlasti Srpske, kao i predstavnici Republike Srpske u institucijama vlasti u zajedničkim institucijama BiH, potpisali zajedničku izjavu u kojoj se, između ostalog, traži da Ustavni sud poništi Odluku od 26. novembra prošle godine, kao i da predstavnici Republike Srpske zahtijevaju od Parlamentarne skupštine BiH da u roku od 120 dana usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH po kojem Ustavni sud BiH neće imati strane sudije u svom sastavu.
U izjavi se navodi da će ukoliko u roku od 120 dana od potpisivanja izjave Parlamentarna skupština ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH političke partije u tom roku donijeti odluku da li će učestvovati u daljem radu zajedničkih institucija BiH.
“S obzirom na činjenicu da je od potpisivanja ove izjave prošlo više od sedam mjeseci, a da su bošnjačke političke stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH blokirale usvajanje Zakona o Ustavnom sudu BiH, smatramo da su ispunjeni svi uslovi navedeni u Izjavi političkih predstavnika Republike Srpske, kao i da postoji opravdana potreba, a na osnovu člana 70. tačke 5. Ustava Republike Srpske i Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, za donošenje odluke o raspisivanju republičkog referenduma o Danu Republike”, navodi se u Prijedlogu odluke koju će danas razmatrati Narodna skupština.
Početak sjednice zakazan je za 10.00 časova.