Današnjem obilježavanju 27 godina od stradanja Bošnjaka u julu 1995. godine u Srebrenici prisustvovao je i Kristijan Šmit. U programu jedne televizije poručio je da je problematično da djeca u Srpskoj i Federaciji BiH imaju različite nastavne planove i programe iz istorije i da građani BiH, kada je riječ o ovom pitanju, u narednom periodu mogu očekivati njegov angažman.
Na Šmitovu očitu namjeru da uređuje i sadržaje udžbenika istorije, stiže ekspresno reagovnje iz Srpske – pokušaj prekrajanja istorijskih činjenica, ni iz bliže, ni iz dalje istorije – neće proći.
Stav Šmita nije iznenađujući, jer je po dolasku u BiH zastupao interese koji su istovjetni onim bošnjačkim. Iz Republike Srpske poruka da je obrazovanje u nadležnosti entiteta i da će tako i ostati. U Federaciji BiH izigran je i dogovor od prije dvije decenije o moratorijumu na izučavanje istorije, kada je riječ o periodu s kraja prošlog vijeka.
Play Video
– U Republici Srpskoj imamo oko 22 škole u kojima se izučava nacionalna grupa predmeta za bošnjačke učenike, a u Federaciji BiH ne postoji niti jedna škola u kojoj se izučava nacionalna grupa predmeta za srpsku djecu, iako ih ima u nekom školama i do 200. Ovdje se vide nejednaki aršini kao što se već niz godina i pokazuje – ističe ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.
Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kaže da bi Šmit trebalo da bude svjestan da je nemoguće mijenjanje sadržaja udžbenika istorije i prekrajanje istorijskih činjenica.
– Čini mi se da je i on današnji događaj zloupotrijebio da bi dao izjavu koja odgovara onom ko je sluša – navodi Damjanović.
Iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih poručuju da bi prije bilo kakvih kvalifikacija i Šmit i drugi koji tumače istoriju trebalo da za početak sagledaju činjenice.
– Neka turista, s obzirom da ima vremena pročita Izvještaj nezavisne Komisije koja se bavila istraživanjem stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji, ali isto tako neka pročita izvještaj Komisije koja se bavila stradanjem Srba u Sarajevu, pa neka onda pokuša da dođe do realnog stanja šta se dešavalo devedesetih godina, a ne do lažno nametnutih stereotipa koji žele da se nametnu svim narodima u BiH. Mi to nećemo dozvoliti – jasan je direktor ovog centra Milorad Kojić.
Nametanje nastavnog plana i programa i pokušaj stvaranja jedne i uništavanje druge nacije, nije novost na prostorima Balkana, posebno kada je riječ o aktivnostima predstavnika zapadnih zemalja. Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević podsjeća da je i austrougarski upravnik Benjamin Kalaj “polomio zube”, pokušavajući da stvori “bosansku naciju” i “bosanski jezik”.
– Mogu samo da kažem da će zube slomiti i Kristijan Šmit i svi oni koji se bave takvim vještačkim i lažnim projektima. Neka se dobro zamisle oni iz Republike Srpske koji sa takvim Šmitom, koji žele da naša djeca uče da su potomci zločinaca, koji žele da Srbi nemaju nikakva prava i da Republike Srpske nema a koji s takvim sjede i dogovaraju – kaže Kovačević.
Reagovao je i predsjednik DNS-a Nenad Nešić. Kristijanu Šmitu je poručio da udžbenike istorije svuda u Evropi pišu istoričari, a ne političari sa ovlašćenjima kolonijalnih upravnika. Ovo nije prvi put da stranac bez legitimiteta pokušava da nameće odluke, ukazuje i šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Snježana Novaković Bursać.
– Treba skrenuti pažnju i podsjetiti na pokušaj nametanja zakona koji je u svojoj sadržini koju je Incko smislio i pokušao da nametne ima upravo tendenciju da se zaustavi stvarni razgovovr i rasprava na temu svih zločina koji su se ovdje dešavali jer je u svom sadržaju istakao samo da su u pitanju žrtve koje imaju odgovarajuće presude – kaže ona.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Sanja Vulić izjavila je da se njemački gastarbajter na privremenom radu u BiH Kristijan Šmit dobro zanio i umislio da je on taj koji treba i može da sudi Srbima, jer su, prema njegovom mišljenju, krivi što vole svoje, a poštuju tuđe.
Kako izgleda “jedna istorija” koju promovišu strani izaslanici, a priželjkuju bošnjački predstavnici, najbolje se vidi u Tuzlanskom kantonu. U dodatku udžbenika iz istorije, između ostalog, navodi se da su Srbi agresori na BiH. I to je dovoljno znati kada je riječ o reformi obr
RTRS