Posjetili smo domaćinstvo Đurđević koje se generacijama bavi pčelarstvom u Gornjim Vijačanima kod Prnjavora.
Kažu da ne pamte lošiju godinu za pčelarstvo, a jedan od problema je i što se pčele nisu spremile za zimu. Naime, broj pčela koje treba da prezime je jako mali.
Đurđevići su prije dvije godine otvorili i prvu Api komoru na području Prnjavora.
Dobro nam je poznato da kada ne bi bilo pčela ne bi bilo ni nas, ljudske vrste. A zašto je to tako, jednostavnim riječnikom objašnjeno – pčele održavaju biljke i usjeve u životu. Ovi insekti obavljaju zadatak koji je od vitalnog značaja za agrikulturu – oprašivanje.
Porodica Đurđević iz Gornjih Vijačana, nastanjena u Prnjavoru godinama se bavi pčelarstvom, proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda.
U dva stacionarna pčelinjaka raspolažu sa 90 košnica u Vijačanima, na samo dva kilometra od manastira Stuplje, na južnom dijelu opštine Prnjavor, u podnožju planine Ljubić i Čavka, a pored rijeke Ukrine.
U želji da razvije svoju proizvodnju, porodica Đurđević, kupuje zemljište u selu Ratkovac gdje su smjestili 36 košnica u Ratkovcu.
Bilo je i dobrih i loših godina, ali lošu za pčelare kao što je ova, kažu nisu dugo imali. Još jedan ekstrem koji se desio ove godine je bila rana paša, pa je prvo vrcanje meda zabilježeno u aprilu mjesecu.
“Tradicija pčelarenja u našoj porodici je zastupljena kroz tri-četiri generacije. Proizvodimo med, polen, propolis, rojeve, vosak… U nizu proteklih godina lošijih, ova je među najlošijim godinama. Svjedoci smo svih klimatskih promjena i svega što nam se dešava, jedino smo u proljeće imali jednu cvjetnu pašu, voćnu i to rano. Od kad mi pčelarimo nismo nikada vrcali med u prvoj polovini aprila, to se desilo ove godine, međutim ove osnovne paše – bagremova i livadska to je izostalo, usljed veoma visokih temperatura. Još veći problem je što se pčele nisu spremile za zimu, brojčano stanje zimskih pčela, koje trebaju da prezime je vrlo malo zato što se nisu razvile u toku ljeta, u nedostatku polena i paše”, priča nam vlasnik pčelinjaka Brane Đurđević.
Zbog teških godina u pčelarstvu, i cijena je rasla. Đurđevići svoju cijenu ipak drže stabilnu već nekoliko godina, a ona se kreće 25 KM po kg. Pored meda koji uglavnom plasiraju na kućnom pragu u ponudi imaju, propolis, vosak, ali i razne vitaminske dodatke ishrani na bazi meda.
“Cijena našeg meda je već dvije, tri godine unazad 25 KM i prodajemo ga većinom kod kuće i u “Našoj prodavnici” u Prnjavoru, kao i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci. Što se tiče zaliha imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe naših stalnih mušterija za ovu godinu, dakle rekao bih da imamo jednu trećinu od onoga što bi trebali imati u ovom periodu”, dodaje pčelar Brane.
Što se tiče ostalih proizvoda cijena propolisa u kapima su 5 KM, propolis sprej je 9 KM, cijena voska od 100g je 6 KM.
Na inicijativu sina Dragana, Đurđevići su u neposrednoj blizini grada, u mjestu Ratkovac na samo dva kilometra od magistralnog puta Banjaluka-Prnjavor napravili prvu Api komoru na području Prnjavora, gdje su smještene četiri inhalacione jedinice.
Api komora je aktivna od aprila do oktobra, u periodu kada su i pčele najaktivnije. Inhalator koji je prikačen na krov košnice pogoduje prevashodno kod liječenja gornjih disajnih puteva, respiratornih oboljenja poput astme i bronhitisa kako kod djece, tako i kod odraslih osoba.
Specifičan vid liječenja u prostoru koji se nalazi u prirodnom okruženju doprinosi bržem oporavku. Terapija u Api komori može biti i preventivna, pa stoga možete doći po svoj udah zdravlja.
“Zainteresovani su ljudi, naročito iz inostranstva, dok se domaće stanovništvo slabo odvaži da dođe u Api komoru, ali zadovoljni smo posjetama. Ljudi dolaze naročito sa malom djecom. Vazduh iz košnice kojim se inhalira je sto posto sterilan vazduh, preporuke idu svima i preventivno, ne mora osoba da boluje od respiratornih bolesti, svako može da posjeti našu Api komoru”, preporučuje Brane Đurđević.
Dodaje da bi terapija trebala izgledati ovako – sedam dana po pola sata, pa zatim pauza sedam dana, pa ponovo da se inhalacije ponove, a cijena jedne inhalacije je 10 KM.
Đurđevići u svemu što rade uživaju. Porodično, sa puno ljubavi i pažnje koju poklažanju održavanju pčelinjih društava za budućnost se kažu ne brinu, jer pored sina i snahe, radoznalost i ljubav prema ovom poslu iskazuju i unuci.
Sad slijedi vrijeme mirovanja za pčele, a što se tiče naredne sezone, nadaju se Đurđevići boljim prinosima i uspješnijoj godini.
TV K3 (Foto: TV K3)